Prestaje istraživanje genoma virusa u Hrvatskoj - nemaju novca da nastave rad

"Ljudi su se opustili, nema znanstvenih dokaza da je virus oslabio. Život se vraća u normalu, ali trebalo bi se ipak paziti i ne toliko izlagati zarazi i širenju zaraze", poruka je dr. Olivera Vugreka, molekularnog biologa iz hrvatskog Instituta Ruđer Bošković.

On je zajedno s virologom Igorom Jurakom s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i ostalim suradnicima krajem aprila objavio da su uspjeli odrediti sekvencu genoma virusa uzročnika bolesti COVID-19, a taj rezultat omogućuje jasno određivanje izvora zaraze i njezino praćenje širenja širom Hrvatske, detaljno praćenje evolucije virusa i puteve njegova prijenosa.

"Analizirali smo 21 uzorak iz vlastitih sredstava. Imamo definitivno tri ulaza virusa u Hrvatsku, a to su Austrija i Italija, što je bilo očekivano, treći je povezan direktno s Wuhanom. Najsličniji je slijedu sekvenci virusa iz Wuhana. Najvjerojatnije se radi o turističkom autobusu koji je prolazio negdje u drugom ili trećem mjesecu kroz Hrvatsku i došao u Bosnu. Neki vodič je vjerojatno bio u kontaktu sa zaraženim osobama i tako je došlo do daljnje zaraze", poručio je Vugrek za HRT4.

Na pitanje trebamo li se brinuti o tome što kod nas ima sve više slučajeva zaraze gdje ljudi ne znaju gdje su se zarazili, Vugrek je rekao da takvih primjera po svijetu ima još. U neku ruku je to dobro, dodaje: "Po nekim najnovijim podacima u SAD-u se znalo zaraziti čak 55 do 80 puta ljudi više nego što imamo saznanja. To je dobro s jedne strane jer idemo prema imunitetu krda."

Usred pandemije koronavirusa, Hrvatska zaklada za znanost raspisala je 14 miliona kuna vrijedan 'Covid-19 natječaj' kojim će se financirati desetak istraživačkih projekata, no projekt stručnjaka koji su prvi u Hrvatskoj proveli detaljnu analizu genoma virusa i koji su željeli nastaviti s tim poslom - ipak ne ide dalje. Vugrek nije htio nikog optuživati niti potvrditi mišljenje mnogih - da je politika najslabija karika pandemije.

S gotovo tri hiljade uzoraka koronavirusa u Hrvatskoj, sada zbilja ima smisla krenuti u ozbiljnu analizu, navode naučnici. Mutacije virusa u Hrvatskoj i faktore podložnosti stanovništva, odnosno razloge zašto neki ljudi teško obolijevaju dok kod drugih simptoma nema, možda će istraživati neko drugi, a možda neće niko.

Vugrek je napomenuo kako je važno odrediti koji soj virusa je sada u Hrvatskoj i je li on mutirao, kako bi mogli razviti cjepivo: "Virus gripe više mutira. Znamo da su tri različita soja zasad u našim krajevima, treba nastaviti istraživati to, ali za to nema novaca. Na temelju analiziranih dvadesetak uzoraka uočili smo tri spomenute grane virusa, no na svjetskoj razini danas ih je najmanje desetak. Mi naprosto moramo znati kakav spoj kruži u našoj populaciji: možda se promijenio i mutirao, a možda Hrvatska razvija neki svoj vlastiti soj. Moramo znati iz niza razloga, od praćenja virusa do razvoja i upotrebe prikladnog cjepiva."

Kako kaže, nema znanstvenih dokaza da je virus oslabio. Kao prilog toj tvrdnji, spomenuo je kako je jedno istraživanje na Islandu u martu pokazalo kako 50 posto osoba koje su tada bile zaražene nisu imale nikakvih simptoma. Sada je takvo stanje, ali to je tako, upozorava, bilo i ranije.

I on smatra da virus nije izašao iz laboratorija: "Virusi imaju svoje prirodno stanište. Nagađa se da je dva mjeseca prije bio u čovjeku, a onda se kroz mjesec dva prilagodio da može postati toliko zarazan. Dokazi koji postoje u prirodi govore protiv toga da je on generiran in vitro. (...) Ovo nije drugi val korona virusa, to je prvi krug zaraze. To što smo imali 0 ili jedan slučaj zaraze par dana, to ne znači da nije bilo zaraženih. Virus se tada držao u džepovima asimptomatskih osoba."