Opasna meduza uznemirava kupače na hrvatskoj obali: Ako vas opeče, javlja se jaka bol

0
Radiosarajevo.ba
Opasna meduza uznemirava kupače na hrvatskoj obali: Ako vas opeče, javlja se jaka bol
Foto: Printscreen / Hrvatska/Ilustracija

Ljeto je uvijek bilo vrijeme uživanja na moru, ali ovo će mnogima ostati u sjećanju po opeklotinama od meduza.

Na dalmatinskim otocima brojne su bile "morske mjesečine". Naučnica dr. sc. Olja Vidjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo ih istražuje, a nedavno je pokrenula i mobilnu aplikaciju za dojavu meduza - RebrashNET.

U odnosu na hranjivima bogatiji sjeverni Jadran, područje srednjeg Jadrana obično je manje zahvaćeno pojavama meduza, no ove godine došlo je do masovne brojnosti morske mjesečine (Pelagia noctiluca). Ova meduza je stalni stanovnik Jadrana, snažne toksičnosti, zbog čega se njena pojava uvijek više pratila nego na ostale vrste meduza. Prvi dokumentirani nalaz zabilježen je u sjevernom Jadranu još davne 1790. godine, piše HRT.

Neretva zavijena u crno: Mrtvi rakovi i ribe najava početka kraja božanske rijeke kakvu poznajemo?

Neretva zavijena u crno: Mrtvi rakovi i ribe najava početka kraja božanske rijeke kakvu poznajemo?

Posebno se izdvaja period kraja 70-ih i početka 80-ih godina prošlog stoljeća, kada se morska mjesečina javljala u zaista velikoj brojnosti, naročito u sjevernom Jadranu gdje joj je pogodovala kombinacija dobrih hranidbenih uvjeta zbog visokog donosa hranjivih soli rijekom Po, kao i specifični temperaturni uvjeti u kojima su proljeća i zime bile toplije od prosjeka, a vrlo toplo razdoblje bilo je produženo i tijekom jeseni, piše Večernji.

"Treba razlikovati pojavljivanja koja uključuju mali broj jedinki na pojedinom lokalitetu, od masovne pojave kojom se stvara populacija velike gustoće, kao ovog ljeta. Takva pojava može zahvatati veće područje, pa čak nekada i cijelu obalu. Meduze se odlikuju prirodnim ciklusima u kojima populacija alternativno eksplodira pod određenim uvjetima, a nakon nekog vremena dolazi do njenog sloma, pri čemu privremeno nestaje iz okoliša. Dosadašnja su istraživanja pokazala da joj pogoduju dugi topli periodi i nedostatak izrazito niskih temperatura zimi, pa je možemo očekivati u većim brojnostima i iduće ljeto ako se takvi uvjeti nastave", pojasnila je dr. Vidjak.

"Uprkos našoj negativnoj percepciji, meduze imaju svoju nezamjenjivu ulogu u ekosistemu: važan su dio morske hranidbene mreže kao regulatori zooplanktonskih populacija i izvor hrane za morske kornjače i neke ribe, a dušik i fosfor koji izlučuju ponovno se iskorištava u hranidbenoj mreži. Hrane se i drugim planktonskim želatinozama, pa je uočeno da razne vrste meduza, pa tako i morska mjesečina, rado jedu rebraša Mnemiopsis leidyi, što za sjeverni Jadran, u kojem ove invazivne vrste posljednjih godina ima i previše, svakako predstavlja dobru vijest", kazala je dr. Vidjak.

Jedan od glavnih problema u istraživanju meduza je prikupljanje pouzdanih podataka o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti, što je teško postići uobičajenim znanstvenim metodama, poput povremenog uzorkovanja tokom istraživačkih krstarenja.

"Iako imamo dobru sliku o dinamici pojedinih vrsta na temelju dugogodišnjeg iskustva, pojava meduza je često nepredvidljiva. Podaci se prikupljaju, ili kroz rijetke znanstvene projekte usmjerene na planktonske meduze, ili neformalno, kad god se pruži prilika tokom terenskih istraživanja na moru. Zato je za znanstvenike izuzetno važna komunikacija s javnošću.

Osim vrijednih podataka koje tako dobivamo, istodobno i educiramo ljude u prepoznavanju žarnjaka i njihovih utjecaja, te smanjujemo strah od ovih morskih organizama koji su bitni za bioraznolikost Jadrana. 

Inače, morska mjesečina je relativno mala meduza s polukružnim klobukom i lovkama ružičaste boje, posuta sitnim ljubičastim tačkicama. Pri kontaktu s ljudskom kožom javlja se jaka bol i nastaju povrede slične opeklinama koje teško zarastaju, a nakon njih ostaje depigmentacija kože ili čak i ožiljak. Naraste do 20 cm dužine i do 6 cm promjera klobuka. Obitava pod površinom na dubinama 0-10 m, gdje lebdi i povremeno pliva, piše portal More.

Naziv Pelagia noctiluca dolazi od grč. pélagos (otvorena pučina) te od lat. nox (noć) i lux (svjetlo), pa se Pelagia noctiluca može opisati kao organizam morske pučine koji ima sposobnost svijetliti u tami. Iako je tipična pučinska meduza, ponekad je morske struje i valovi nanesu do obale gdje je prijetnja kupačima. Široko je rasprostranjena u toplim i umjereno toplim morima, najviše u  Atlantskom oceanu, Sredozemnom i Crvenom moru.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije