Kako se Crna Gora bori sa inflacijom: Ima li zemlja strategiju?

Cijene u Crnoj Gori u avgustu bile su čak 15 % veće nego prije godinu, pokazuju podaci državne Uprave za statistiku – Monstat. Inflacija nastavlja da galopira posljednjih mjeseci i niko ne zna gdje će se zaustaviti. Rijetki su proizvodi ili usluge koje nisu poskupili, a neki i drastično.

Iz Monstata su za DW objasnili da su za godinu dana u Crnoj Gori najviše poskupila čvrsta goriva odnosno energenti – drvo, ugalj, pelet i to 54 %. Od prehrambenih proizvoda, u procentima, najviše je skočilo povrće, zatim hljeb pa mlijeko, sir i jaja (sve preko 30 %), s tim što su mliječni proizvodi i jaja imali najveći uticaj na rast stope inflacije. Rentiranje stanova skuplje je za trećinu, njihovo održavanje za četvrtinu, a kafići i restorani za preko 10 %.

Talas poskupljenja zahvatio je cijeli svijet zbog rata u Ukrajini i restarta nakon COVID-a. Međutim, ministar ekonomskog razvoja Crne Gore Goran Đurović priznaje da visoka inflacija u Crnoj Gori nije potpuno "uvezena” već je rezultat i nedavnog povećanja minimalne zarade u Crnoj Gori na 450 eura i poreskih reformi, kojima su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje. Tu su, naravno, i hronične slabosti crnogorske ekonomije koja ima malu proizvodnju i bazira se većinom na turizmu i uslugama, zbog čega Crna Gora ima ogroman uvoz, a mali izvoz.

Trending

Naoružajte se strpljenjem: I danas zabilježene velike gužve na graničnim prijelazima

"Vanjskotrgovinski deficit je problem sa kojim se Crna Gora suočava godinama i koji se ne može riješiti preko noći. Preliminarni podaci Monstata za sedam mjeseci ove godine pokazuju da pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu iznosi 22,2 odsto što je najviše u proteklih 5 godina. To ipak govori da proizvodnja u Crnoj Gori konstantno jača i napreduje. Da li je to dovoljno brzo - naravno da nije, ali rekao bih da Vlada čini sve napore da se taj proces ubrza", kaže Đurović za DW.

25.09.22. 07:22

Svijet na rubu globalne recesije: Kako će ovu zimu preživjeti Bosna i Hercegovina?

I generalni sekretar jednog od dva nacionalna sindikata, Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USS), Srđa Keković podsjeća da je Crna Gora dominantno uvozno orjentisana i da se privredna djelatnost svela na trgovinu i turizam, ali, ipak, krivicu za trenutna inflatorna kretanja najvećim dijelom vidi u globalnim negativnim trendovima.

"Svakako da bi država mogla značajnije da reaguje da smo se u prethodnom vremenu fokusirali na razvoj poljoprivrede koja nam je strateška razvojna grana", kaže Keković za DW.

Pokušaji peglanja inflacije

Ministar Đurović tvrdi da država intenzivno radi na ublažavanju poskupljenja. "Konkretno, Ministarstvo ekonomskog razvoja je još u junu privremeno ograničilo marže na cijene ulja, brašna, soli i šećera. Da je ta mjera dala rezultate, govori i to što je sada cijena jestivog ulja kod nas najniža u regionu. Takođe, Vlada je smanjila akcize na gorivo za maksimalnih 50 odsto po Zakonu o akcizama, ograničili smo cijenu kao i izvoz peleta", objašnjava Đurović.

Iako je Skupština Crne Gore prije nekoliko mjeseci usvojila predlog Vlade za ograničavanje cijena osnovnih proizvoda, to se nije desilo u praksi kao u Hrvatskoj, gdje su te cijene nedavno limitirane. Đurović tvrdi da su oni imali bolji model.

24.09.22. 20:39

BiH ima najveći rast cijena hrane: Uprkos poskupljenjima, u Njemačkoj jeftinije nego kod nas

"Ministarstvo je privremeno ograničilo marže na ulje, brašno, so i šećer. S druge strane, Vlada Hrvatske odlučila se na direktno ograničavanje cijena ulja, mlijeka, šećera i brašna. To je međutim dovelo do problema jer je dio trgovaca povukao te proizvode. Podsjetiću vas i da odluka prošle Vlade Crne Gore da ograniči cijenu bijelog hljeba, u praksi nije postigla veći rezultat jer je kasnije cijena morala biti povećana. Država mora biti veoma pažljiva kada je ovaj instrument u pitanju jer nekada može da izazove i kontraefekat", kaže Đurović.

S druge strane, i USS smatra da cijene osnovnih životnih namirnica treba limitirati kroz ograničenje marži, pri čemu država treba da obezbijedi striktnu kontrolu mjera od strane prodavaca, ali...

"Neprihvatljivo je da neko koristi trenutnu situaciju poremećaja ponude i tražnje kako bi se dodatno ugradio neosnovanim povećanjem marži", poručuje Keković.

Potrebno još mjera?

Keković se slaže da je Vlada preduzela određene mjere na zaštiti standarda građana, ali tvrdi da se kasnilo sa intervencijom, kao i da su potrebne još neke.

"Jedna od mjera na kojoj insistiramo, a na kojoj do sada nije urađeno ništa konkretno, jeste veće ulaganje u poljoprivredu, ustupanje poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu države i povoljni krediti za poljoprivrednike te garantovani otkup njihovih proizvoda. Nezamislivo je da Crna Gora, u kojoj je poljoprivreda jedna od dvije strateške razvojne grane, pretežno uvozi meso, mlijeko pa čak i vodu, koja je jedan od naših značajnijih prirodnih resursa", upozorava Keković.

20.09.22. 16:52

Prijeti li kolaps srednje klase?

Posljednji podaci Monstata govore da je Crna Gora u drugom kvartalu ove godine imala rekordni rast BDP-a u Evropi od 12,7 posto. Ministar kaže da to uliva nadu da će se udar krize i poskupljenja dijelom amortizovati.

"Taj rast zasnovan je na pojačanoj potrošnji domaćinstava, međutim, posebno ranjive kategorije su građani sa manjim primanjima, penzioneri i lica u stanju socijalne potrebe. Vjerujemo da će Vlada planiranim povećanjem penzija i socijalnih davanja, ali i drugim mjerama - pomoći da se smanji jaz između tih primanja i minimalne zarade koja je sada 450 eura. Država će učiniti sve da spriječi rast stope siromaštva", obećava Đurović.

Keković, ipak, kaže da statistika pokazuje da su brojni građani Crne Gore siromašni.

"Prosječna zarada u Crnoj Gori je 714 eura, minimalna zarada 450, a potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu 761 euro. Minimalnu zaradu prima 61.000 zaposlenih, još 15-20.000 zaposlenih prima zaradu ispod minimalne a oko 50.000 prima platu u rasponu od minimalne do visine potrošačke korpe dok ih je još toliko na Birou rada. USS smatra da Crna Gora može, odgovornim i domaćinskim upravljanjem resursima obezbijediti mnogo veći standard svim građanima i biti država socijalne pravde i društvenog blagostanja", zaključuje Keković, prenosi DW.