Imunolog o mRNA: Vakcinisani imaju 20 puta manju šansu da zbog korone odu u bolnicu!

Brojne nedoumice u vezi mRNA vakcina često se mogu čuti u javnosti, bilo da se radio o strahu od imuniziranja ili potpunom nepovjerenju u tehnike izrade vakcina.

Tim povodom, hrvatski Večernji list  čitateljima je omogućio da na najvažnija pitanja građana odgovore da ugledni imunolog s riječkog Univerziteta, profesor Zlatko Trobonjača.

U nastavku prenosimo odgovore na pitanja o koronavirusu kao i o efikasnosti vakcina protiv virusa COVID-19. 

Večernji list dodatno je tražio od Trbonjače da prokomentira i efikasnost Pfizer vakcina koja se u posljednjih mjesec dana u Izraelu spustila na 64 posto. Naglašeno je da među oboljelim u Izraelu čak je više od polovice vakcinisanih.

1. “Bojim se vakcina koje se temelje na mRNA tehnologiji”

Ne stoji argument kako je to sasvim nova, neispitana tehnologija. Početna ideja bila je razviti mRNK koja kodira za tumorske antigene odbacivanja, antigene tumora na koje bi se imunizirali, pa u pojavi pravog tumora posjedovali imunost koja bi ga eliminirala. No, u antitumorskoj imunosti kao i u liječenju malignih tumora općenito, temeljni problem je razvoj rezistencije, odnosno stvaranje i rast onih klonova tumorskih stanica koje izbjegavaju proces liječenja. To je temeljni razlog zašto antitumorske mRNK vakcine nisu zaživjele. Razvijaju se mRNK cjepiva protiv Zika virusa, respiracijskog sincicijskog virusa, gripe serotipa H7N9 i dengue groznice, groznice Zapadnog Nila kao i nekih drugih flavivirusa, i siguran sam da će vremenom zaživjeti. No, razvoj ovih vakcina ide vrlo sporo zbog činjenice da se u taj razvoj ne ulaže veliki novac, jednostavno zbog činjenice da ove bolesti ne predstavljaju tako velik i ogroman javnozdravstveni problem.

2. “Bojim se vakcina za koje je naučnik Ugur Sahin izjavio da u kontekstu mRNA sada postoji alat kojim se mogu reprogramirati stanice”

Praktično ne postoji lijek koji se ne „miješa“ u funkciju naših stanica. Sve što unesete u obliku tablete ili nekog drugog medicinskog pripravka interferira se s funkcijom naših stanica. Svaka vakcina se po definiciji miješa u rad imunog sistema, da to ne čini ne bi moglo biti vakcine jer vakcine bez kontakta s patogenom i nastupa bolesti izazivaju imunost protiv tog patogena. Kad govorimo o reprogramiranju stanica, pitanje je što pod tim mislimo. Ako mislimo na temelje staničnog programa, a to je funkcija naših gena, mRNK ne može s njima interferirati jer ne ulazi u jezgru stanice gdje se oni normalno nalaze. Ako pak mislimo na sintezu virusnog S-proteina, to se zaista događa, no to je jednostavno neophodno, jer mi ni teoretski ne možemo stvoriti imunost protiv nekog patogena ako ne dođemo u kontakt s njime ili nekim njegovim dijelom. Dakle, mRNK interferira s radom naših normalnih stanica, ali to čini svaka vakcina, a da to ne čini, kako bi uopće mogli stvoriti imunost? Osim toga valja naglasiti da se prilikom zaraze sa SARS-CoV-2 virusom u našim stanicama stvara 30-ak nama stranih, virusnih mRNK, a između ostalih i ona koja kodira za S-protein virusa. Drugim riječima, vakcinacijom stvarate jedan virusni protein (S-protein), a infekcijom 30-ak, s tim da vam virusi mogu nanijeti daleko veću štetu nego cjepivo. Virusi općenito u nemjerljivo većoj mjeri interferiraju s biohemijom naših stanica nego mRNK vakcina, dovode do smrti stanica i remete normalne funkcije organa i tkiva.

3. “Bojim se vakcina čija je “velika“ učinkovitost utvrđena možda na dobrom uzorku od 40.000 ispitanika, ali poređenjem malih brojeva”

Efekti vakcina kontinuirano se prate. Suvišno je danas, nakon ovakve masovne kampanje imunizacije, govoriti o malim brojevima. Početne kliničke studije dopunjavane su podacima dobivenim od stotina milijuna vakcinisanih. Danas znamo da je učinkovitost zaštite od simptomatske bolesti na nivou 96 posto, što je s obzirom na heterogenost ljudske populacije izuzetno visoko te da su neželjene pojave imuniziranja rijetke i daleko najčešće vrlo blage.

4. Kolika je efikasnost medicinske zaštitne maske za lice?

Naučni radovi pokazuju da je efikasnost korištenja medicinske zaštitne maske za lice u smanjenju epidemijskog prenosa SARS-CoV-2 virusa izuzetno velika.

5. U Izraelu raste broj zaraza delta sojem i među vakcinisanim. Kakav je intenzitet tih infekcija i koliko je Pfizerova vakcina zapravo efikasna?

Hospitalizacija zbog delta soja manja je od 5 posto, znači Pfizer vakcina štiti 95% od hospitalizacije. Drugim riječima, imate dvadeset puta manje šanse da završite u bolnici ako ste vakcinisani, nego ako niste. Imunizacija uvijek štiti od teških kliničkih slika i respiratora. Simptomi kod vakcinisanih koji se zaraze delta sojem mogu npr. biti curenje nosa, grlobolja, povišena temperatura, znači sve kao kod uobičajenih hunjavica, ali u odnosu na nevakcinisane su 95% sigurniji da neće završiti u bolnici piše Večernji list.