Biserko na HRT-u: Srbija ne odustaje od velikosrpskog projekta i promjena granica

Koji su praktični ciljevi velikosrpskog projekta u jugoistočnoj Europi 2021. godine?

To je bio naslov teme emisije Hrvatska za 5 Hrvatske radiotelevizije (HRT) koju uređuje i vodi Branimir Bilić, a u kojoj su sinoć gostovali osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko, islamski teolog i reisu-l-ulema (1993.-2012.) dr. Mustafa ef. Cerić, crnogorski historičar i univerzitetski profesor Boban Batrićević, povjesničar hrvatske književnosti, komparativist i teatrolog Slobodan Prosperov Novak i novinarka Višnja Starešina.

"Srbija nikada nije prihvatila novu realnost u regiji, niti je priznala sve novonastale države. Srbija je nastavila svoju politiku drugim sredstvima, diplomatskim i drugim koje su joj omogućene istovremeno. Moram da spomenem da je odsustvo međunarodne zajednice posljednjih 10-tak godina stvorilo utisak kod srpskih elita da je ustvari taj projekt moguć, da je to nama istorijska šansa i da je treba iskoristiti", kazala je Biserko.

Usisavanje RS-a

Dodala je kako se otud dešava homogenizacija srpskog naroda na teritoriji bivše Jugoslavije, te da je, ustvari, demokratija je podređena homogenizaciji.

"Jer smatra se da bi demokratizacija narušava to jedinstveno i da bi opstruirala te ciljeve i, naravno, da jčlanstvo u EU u ovom momentu nije prihvatljivo jer bi to bio kraj mijenjanju granica. Bez obzira da li je realno mijenjanje granica u regionu, imajući u vidu sve ove "non papere" u regionu koje u posljednje vrijeme cirkulišu, stvoren je utisak i percepcija srpske elite da ona to može da ostvari i u tom smislu se ponaša ne samo unutar Srbije, već u odnose na sve susjede. U ovom momentu u odnosu na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Kosovo služi kao tema na kojem treba dobiti kompenzaciju u BiH. Naravno, uvijek se drži oko na Makedoniju kao jednu od ključnih tačaka u regionu", ocijenila je Biserko, prenosi Radiosarajevo.ba.

Istakla je ofanziva prema Crnoj Gori traje više od godinu i po dana.

"Zapravo, traje sve ove godine, ali vrlo agresivno i intenzivno posljednjih godinu i po, vodi se prije svega preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) koja je država u državi u Crnoj Gori. Cilj jeste da se isprazni suverenitet Crne Gore, da se promijeni njen identitet. Crna Gora se doživljava kao interno pitanje. Sada je samo pitanje da se na vlast dovede neko ko nije Milo Đukanović i koji će voditi računa o srpskim strateškim interesima u CG, odnosno na Jadranskom moru", poručila je.

Govorila je i o Bosni i Hercegovini u kontekstu velikosrpskog projekta.

"Što se tiče BiH, taj proces usisavanja RS u taj kulturni, ekonomski, informativni prostor traje od 1997. ili 1998. On se također intenzivirao nakon proglašenja nezavisnosti Kosova kada Dodik (Milorad, predsjedavajući Predsjendištva BiH) radikalizuje situaciju stalnim objavama da je BiH neodrživa država i da je pitanje vremena kada će se ona raspasti. To je došlo do tačke da zapravo BiH djeluje kao krajnje nefunkcionalna tvorevina", naglasila je.

EU i mijenjanje granica

Govoreći o dijalogu o Kosovu, podsjetila je da je on stao na onoj tački kada je uključena opcija o podjeli.

"Zapravo EK je dozvolila promjenu formata tog dijalog. I dozvolila da se govori o podjeli Kosova, što je samo uvod u mijenjanje granica na čitavom balkanskom prostoru. U tom smislu, to je još uvijek aktuelno. Ponašanje Srbije u odnosu na EU integracije je, takođe, upitno. Jer ona svim svojim akcijama dokazuje da nije zainteresovana za članstvo u smislu u kojem se to od nje očekuje, niti zadovoljava kriterije i standardne", kazala je, uz ostalo, Biserko i zaključila:

"Niti izradila kriterije i standarde, niti je ponudila reforme koje su neophodne za članstvo u EU. Ona je u ovom momentu uz savezništvu sa Višegradskom grupom od koje očekuje da će pogurati jamstvo Srbije. Neće ići ka demokratskim, liberalnim vrijednostima... To je situacija koja će se u budućnosti rješavati u zavisnosti od aktivnosti i povratka Amerika na Balkan, to će zavisiti od tog koliko će se Amerika brzo vratiti u region".