Sonja Biserko: Beograd je uradio sve da skine Mila Đukanovića s vlasti!

Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba komentira rezultate netom završenih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, te se osvrće na njihove moguće implikacije u toj zemlji i regionu. Otvoreno govori i o ulozi Aleksandra Vučića, Srpske pravoslavne crkve, ali i Rusije.

Razgovarao: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Gospođo Biserko, kako vidite rezultate netom završenih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori?

Biserko: Treba imati na umu da je ofanziva koja je vođena iz Srbije, očigledno i uz potporu Rusije, bila toliko agresivna, toliko nepredvidiva i da je u Crnu Goru ušao ogroman novac. Oko 2.000 sveštenih lica je radilo na terenu.

Beograd je uradio sve da skine Mila Đukanovića! Ne zato što je on toliko dugo na vlasti, jer im ne smetaju ni Milorad Dodik, ni Vladimir Putin, ne smeta im, naravno, ni Vučić, već im smeta orijentacija Crne Gore. A to su njezina nezavisnost, njezino članstvo u NATO-u i njezino brzo priključivanje Evropskoj uniji.

Radiosarajevo.ba: Šta bi mogao biti konačan ishod ovih izbora?

Biserko: Još uvijek ne znamo šta će biti krajnji rezultat jer je u toku puno pregovaranja, puno dogovaranja, kakva će uopšte vlada biti.

Ključ je u tome da, ko god bude u vlasti, a nadam se da to neće biti Demokratski front, da neće odustati i osujetiti tekovine koje vlast Mila Đukanovića ostavlja iza sebe. To su nezavisnost, članstvo u NATO i EU. To je sada dio umješnosti i mudrosti, prije svega, onih koji s glasali protiv Đukanovića, a ne protiv Crne Gore, jer jedan dio opozicije je i taj.

Vrlo je važno da oni sagledaju važnost svoje odluke kojoj strani će se okrenuti u periodu pred nama.

Osim toga, treba imati u vidu zrelost i državničke sposobnosti Mila Đukanovića. On je uvijek pod velikim pritiscima, od 1997. godine pa nadalje. Uvijek uz velike drame, velike intervencije sa strane, prije svega iz Beograda. Mislim da on može da "hendluje" tu tranziciju. Bilo da će on dobiti mandat da napravi novu vladu, ekspertsku ili kakvu god. Treba ovdje imati na umu i strane aktere.

Pobjeda Crkve

Radiosarajevo.ba: Na koga mislite?

Biserko: Ruski akter ove godine nije bio očigledan, toliko vidljiv. Vjerovatno su bili poučeni iskustvom iz 2016. godine. Ali treba imati na umu i članice NATO i EU koji sigurno ne žele da vide na vlasti proruske partije, odnosno DF, te da će vjerovatno u tom kombinovanju narednih sedmica i mjeseci izvući neku proevropsku opciju.

U svakom slučaju, Crna Gora ulazi u jednu fazu koja će imati razne izazove, ali je vrlo važno da opstane.

Rušenje Crne Gore znači novu duboku krizu na cijelom Balkanu, ne samo u Crnoj Gori. Ovakvi rezultati, rezultati prema kojima bi proruska, prosrpska linija formirala vladu, to je vjetar u leđa srpskim nacionalistima i njihovim aspiracijama, ne samo u Crnoj Gori već i u Bosni i Hercegovini. Prošle nedjelje u časopisu Pečat jedan od saradnika je napisao da je "izlaz na more naš prioritet za budućnost".

Od toga neće lako odustati. Treba biti pripremljen za to. Ne samo akteri u regionu, nego i zapadni akteri s obzirom da su se sve vlasti u regionu deklarativno orijentirale ka EU i NATO.

Radiosarajevo.ba: Da li se zbog toga sinoć slavilo u Beogradu, Banjoj Luci, ovdje u Istočnom Sarajevu? Je li to nova afirmacija politike iz devedesetih?

Biserko: Imali ste razne priče. Počevši od toga da su, kao, Đukanović i Vučić u nekom dosluhu. Ali to sada sve pada u vodu, jer je njegova (Vučićeva) vlast itekako bila nazočna u svemu što se dešavalo u periodu prije izbora.

Pojedinci iz njegove partije i njegov sin su bili na čelu kolone koja je išla ka granici. Uopšte nije pitanje šta ova vlast želi, bez obzira na te različite izjave koje povremeno dolaze sa strane našeg predsjednika i drugih.

To je, apsolutno, doživljeno kao pobjeda, prije svega Srpske pravoslavne crkve.

Sačuvati Crnu Goru

Radiosarajevo.ba: Da, i Vučić je slavodobitno priznao da su "dizanje srpskog naroda u Crnoj Gori" pomogli sa "najvećom sumom novca". Vaš komentar?

Biserko: To je tačno. Crkva u Crnoj Gori ima ogromne prihode od turizma i raznih drugih aktivnosti koji ne prolaze kroz zvanične finansijske institucije u Crnoj Gori.

Novac u gotovini se raspoređivao onako kako je bilo potrebno. Treba imati u vidu da mi nismo demokratska društva,i da nemamo građane, da su vrlo lako podložni raznim utjecajima, a prije svega, onim finansijskim.

No, bitno je da se Crna Gora sačuva kao stabilan akter u regionu i da se očuva njezina orijentacija. Bilo je bitno ko je na čelu Crne Gore, jer niko drugi to ne bi mogao sprovesti osim Mila Đukanovića. Mislim da je jako važno da se u periodu pred nama ima u vidu njegov značaj za Crnu Goru i region.

Radiosarajevo.ba: Milorad Tomanić je svojevremeno pisao o "SPC u ratu i ratovima u njoj". Tu zapaženo mjesto ima, svakako, i Amfilohije Radović, koji se danas salvi kao predvodnik ovog projekta. Je li ovo novi uzlet SPC?

Biserko: SPC je važna za srpski projekat jer je legitimna institucija preko granice. Nije htjela da napravi dogovor sa crnogorskom državom, da se registruje dole, jer smatra da je to srpska zemlja i da ne treba da se registruje. Nije bilo nagodbe oko toga. To je do te mjere eskaliralo da oni sada misle da su dobili, da će okrenuti Crnu Goru na drugu stranu. Ja se nadam da u tome neće uspjeti.