Tragedija između odgovornosti i lošeg sistema: Ko je zaista kriv?

Tako je bilo i nakon požara koji se prije nekoliko dana dogodio u ulici Geteova na Alipašinu. U požaru su nažalost smrtno stradale dvije, a povrijeđeno 15 osoba.

U javnosti su se odmah pojavile informacije kako hidrant u zgradi gdje je buknuo požar nije radio.  A da je radio, ko zna, možda bi ishod bio drukčiji. Kako se očekivalo, odgovornost se prebacuje s jednih na druge. Mnogo je pitanja koje postavljaju građani.

Iz Vodovoda i kanalizacije saznajemo kako funkcionalnost i ispravnost unutrašnje hidrantske mreže za sve vrste objekata nije u njihovoj nadležnosti nego u nadležnosti odabranih upravitelja.

„Upravitelji trebaju kontrolirati hidrantske mreže na svakom spratu pojedinačno i ako na njima nema vode, treba izvršiti osposobljavanje.

Predmetni objekt visokospratnica se prema zakonu treba snabdijevati hidrofleks postrojenjem, za koje je uvijek osiguran pritisak u mreži i redukcije nemaju utjecaj“, rečeno nam je u Vodovodu uz pojašnjenje da vatrogasna društva i VIK imaju razrađen sistem kod požara i prema pozivu vatrogasaca dežurne ekipe ViK-a dolaze na mjesto događaja.

„Nije bilo poziva prema VIK-u, vjerovatno jer je interveniralo Vatrogasno društvo u neposrednoj blizini visokospratnice“.

Neko je zavrnuo ventil na hidrantu

Po dolasku na mjesto požara vatrogasci nisu mogli koristiti hidrant jer u njemu nije bilo vode. Kasnije se utvrdilo kako je neko od stanara zavrnuo glavni ventil.

Mogao je to biti bilo ko, rekao je za Radiosarajevo.ba Suad Alić, direktor firme Hetig koja je zadužena za održavanje ove zgrade.

„Ventil je mogao zatvoriti bilo ko jer je smješten u zajedničkim prostorijama. To je tako u ovom ulazu, ali i u većini drugih u gradu. Što se tiče konkretno hidranta u ovoj zgradi, mi smo u decembru prošle godine bili obaviješteni da je pritisak u mreži smanjen. Ustanovili smo da je pumpa stradala te da je ostala u funkciji samo jedna pumpa. Tada smo sredili i rezervne dvije i kompletirali ih za ulaze Geteova 1 i 2. I nakon požara je utvrđeno da su pumpe radile, ali je neko sebi dao za pravo da zavrne ventil“, rekao je Alić.

Prema njegovim riječima, vatrogasci su najvjerovatnije poučeni ranijim iskustvima kada je u pitanju hidrantska mreža zaključili da vode nema te ventil nisu ni provjeravali.

Kada se isključi struja, hidrant ne može ni funkcionirati

Svako ko je prošao obuku iz oblasti zaštite od požara zapamtio je sigurno da se prilikom gašenja požara u objektu isključuje struja kako ne bi nastala još veća šteta. No nikako nam nije jasno zašto nestaje struja i u hidrantu.

„Kada se isključi struja, hidrant ne može funkcionirati, i u ovom slučaju Vatrogasci su naložili isključenje struje i hidrant nije mogao pumpati vodu“, rekao nam je Alić.

Ova izjava nas je potpuno zatekla, zato smo pozvali vatrogasce i zatražili objašnjenje. Na naše čuđenje isto nam je kazao i Tajib Pašić, predsjednik Saveza vatrogasaca KS-a. 

"Najkraće rečeno stanje s hidrantskom mrežom u KS-u je vrlo upitno, jer se tehnički na održavanju hidranata radilo vrlo malo ili nikako. Hidranti u slučaju nestanka ili isključenja struje, pogotovo u višespratnicama, ne mogu raditi jer zavise od snabdijevanja električnom energijom. Većina zgrada ima suhi priključak i u pravilu vatrogasci bi, kad nema struje, trebali samo zavrnuti ventil kako voda ne bi oticala u instalaciju i onda da pune vodeni stub. No, i za tu svrhu imaju vanjski priključak hidrantske mreže, koja također jedva postoji, zbog posljedica rata i godina neodržavanja", kazao nam je Pašić, pojašnjavajući probleme s kojima se vatrogasci susreću na terenu.

On je istaknuo i kako često imaju probleme i s vodosnabdijevanjem na terenu, jer i ako ima vode u hidrantskoj mreži, pritisak je često mnogo niži od onog koliko zahtijevaju vatrogasne sprave. Još ako se na to dodaju i česte redukcije vode, situacija je poprilično zabrinjavajuća.