Kulturno naslijeđe: Saburina kuća otvorila vrata za sve posjetioce

Kroz kratki obilazak muškog dijela Saburine kuće zainteresirane će voditi kustos ove kuće, Rasim Ibrović, a u kući će ih dočekati 'domaćini' odjeveni u begovske nošnje iz tog vremena. Na ulazu, svakog gosta dočekat će djevojke u narodnim nošnjama sa prigodnim osvježenjem i kolačima.

Dane otvorenih vrata Saburine kuće organizirala je Općina Stari Grad kako bi građanima, ali i turistima omogućila da upoznaju jedan od rijetkih sačuvanih primjera stambene arhitekture osmanskog perioda u Sarajevu.

Prema riječima kustosa Ibrovića, najveći značaj Saburine kuće je u tome što ovakvih kuća više nema u Bosni i Hercegovini.

“Ova kuća potiče iz 18. vijeka i ona je izvanredan i reprezentativan primjer tradicionalne stambene gradnje ili arhitekture u Bosni od 16. do kraja 19. stoljeća. Oni koji dođu u ovaj objekat mogu vidjeti muški dio Saburine kuće tzv ‘selamluk’, dok ženski više ne postoji - a jedan njegov dio, tzv ‘haremluk’ je početkom 20. stoljeća prenesen u etnografsku zbirku Zemaljskog muzeja gdje se može vidjeti,” kazao je Ibrović.

Ibrović je goste proveo kroz prizemlje i sprat kuće pojasnivši namjenu svih prostorija.

"U prizemlju je bila prostorija za domaćina kuće tzv. halvat i to je bio intimni kutak za domaćina, a u zidu možete vidjeti i dolafe, što bi bile preteče ugradbenih polica gdje su se držale knjige i druge vrijedne stvari. Na spratu se može vidjeti zapravo naljepši dio Saburine kuće, a to je čardak čošak. Njegova su se vrata otvarala za goste Saburine kuće. Svaki gost je mogao ostati tri dana, a da ga pritom niko ne bi upitao ko je i kuda se zaputio. Ova prostorija je zanimljiva i po tome što ima izvanredno sačuvane likovne elemente. Najzanimljljiviji su kaligrafski zapisi iznad prozora gdje su ispisana božija lijepa imena. Na spratu je i mala prostorija ‘kahve odžak’ za koju možemo reći da je preteča današnje kafe kuhinje gdje se pripremao topli napitak za goste. Tu je i kamarija – ljetnja terasa, za sjedenje u večernjim satima, uz mjesečinu", kazao je Ibrović.

Ovaj objekat sagrađen je kao porodična kuća Sabura, stare sarajevske esnafske porodice kazandžija i trgovaca kazandžijskom robom, i prije, a naročito tokom agresije na BiH znatno je stradao, a zahvaljujući Općini Stari Grad restauriran je i ponovo otvoren 2014. godine.

"Nedavno smo završili opremanje unutrašnjosti Saburine kuće i došli smo na ideju da organizujemo Dane otvorenih vrata i tako omogućimo svima da posjete ovaj biser u srcu Starog Grada.  Nastojat ćemo u budućnosti naći načina da turisti i građani posjećuju ovu kuću na način kao što djeluju Svrzina kuća ili Despića kuća, dakle kao muzeji,” izjavio je općinski načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić. Naglasio je da su u restauraciju uložena značajna sredstva, ali je tako kuća sačuvana od potpunog propadanja.

“U posljednje četiri godine u Saburinu kuću uložili smo blizu 400.000 KM. Imali smo vrlo malu pomoć od drugih institucija - oko 35.000 KM. Sarađivali smo sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskih spomenika, pod čijim nadzorom je sve rađeno i uspjeli smo sačuvati kuću od potpunog propadanja,” dodao je.

Dani otvorenih vrata počeli su uz prisustvo velikog broja građana, a svoj dolazak u narednim danima već su najavili članovi Centra za proociju i unapređenje zdravlja, te Centra za zdravo starenje, kao i polaznici starogradskih vrtića. Saburina kuća može se posjetiti do petka, od 09-16,00 sati. Mladencima koji požele da obave čin vjenčanja u Saburinoj kući ili snime editorijale, Općina Stari Grad će do kraja ovog mjeseca omogućiti specijalni popust za iznajmljivanje prostora.