Obilježena 481. godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke

Ujedno, obilježeno je i 45 godina izdavanja stručnog časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, prenosi bh. informativni servis INS.

Direktor biblioteke Osman Lavić prezentirao je rad te institucije u protekloj godini, posebno ističući proces digitalizacije i otvaranja prema naučnicima, istraživačima i široj javnosti.

Tako će javnosti biti dostupni i brojevi Behara, Novog Behara, Hikmeta i druge periodike, što će, sve zajedno, pomoći prezentaciji naše ukupne baštine. Naglašeno je da je Biblioteka tokom protekle godine održala 11 izložbi.

Najavio je nove projekte Biblioteke kako bi „što kvalitetnije odgovorila svojoj ulozi u bh. durštvu na polju biblioteških usluga, te kulturnim i naučno-istraživačkim projektima“.

Časopis Anali Gazi Husrev-begove medrese je pokrenut 1972. godine na osnovu prijedloga tadašnjeg Savjeta Biblioteke o osnivanju časopisa kojim bi se javnost upoznavala s radom i građom ove ustanove.

U Analima se objavljuju stručni radovi domaćih i stranih eksperata iz oblasti historije, književnosti, bibliotekarstva, umjetnosti, orijentalistike, lingvistike, a posebno se tretiraju islamske naučne teme i srodne oblasti koje se baziraju na fondovima i bogatoj bibliotečkoj građi Gazi Husrev-begove biblioteke.

O časopisu su govorili akademik Enes Karić, prof. dr. Fikret Karčić i dr. Lejla Gazić.

Akademik Karić kazao je da pokretanje Anala ima nekoliko značenja ili važenja.

"To je najvažniji časopis takve naravi koji je pokrenut o islamskoj tradiciji, a koji je u svom vidokrugu bio orjentiran ka onome što se naziva baština rukopisna, kutlurna, arhitektonska, književna, te ljudski potencijali...", naveo Karić, te podsjetio na brojne ugledne autore Anala.

Kako je naglašeno, kvalitetom radova i autoritetom saradnika, Anali su od prvog broja bili i ostali respektabilan časopis u kojem su svoje radove potpisivali vrsni historičari, publicisti, naučni radnici, bibliotekari i profesori, poput: Muhameda Hadžijahića, Mahmuda Traljića, Mehmeda Mujezinovića, Osmana Sokolovića, Kasima Dobrače, Alije Nametka i drugih.

To je bio tim saradnika koji su utrli put Analima kao referentnom i međunarodno priznatom časopisu koji se danas nalazi na svjetskim indeksiranim bazama podataka, kao što su EBSCOhost i CEEOL baza.

Prof. dr. Fikret Karičić podsjetio je da su Anali nastali u vrijeme koje je bilo važno za muslimane u tadašnjoj Jugoslaviji.

„Tada je počela nacionalna afirmacija Bošnjaka, muslimana... Počeo je izlaziti INN „Preporod“, otvoren Islamski pedgaogški fakultet, počela je izdavačka djelatnosti i sagrađene brojne džamije. Počeo je proces koji će retroaktivno biti proglašen islamskim preporodom“, naglasio, je Karčić, dodajući da je „stvarna situacija bila bolja nego zakonska“.

Podsjetio je da su u okviru ovog projekta organizirani i prvi naučni skupovi.

„U uslovima marginalizacije vjernika i vjerskih učenjaka, bili su to važni iskoraci u širenju horizanota i osvajanju javnog naučnog prostora“, naglasio je Karčić.

Također, u okviru svečanosti su dodijeljene zahvalnice određenim institucijama i pojedincima za pruženu podršku i pomoć u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.