Nakon što se sanira: Na deponiji Smiljevići moći će se ponovo proizvoditi struja

Ni osam godina nakon ekshumacijskih radova u Smiljevićima u Sarajevu nije izvršena sanacija sarajevske deponije.

Još prije dvije godine za Radiosarajevo.ba iz KJKP "RAD" rekli su kako radovi ne mogu početi bez zvanične potvrde Tužilaštva BiH o završenoj istrazi o mogućim ratnim zločinima na tom području. Problem za sanaciju tog dijela deponije bio je i nedostatak novca.

Tužilaštvo BiH traži novac za sanaciju deponije Smiljevići

Ministar Filipović o sanaciji deponije Smiljevići, novim kapacitetima i spalionicama

Postoje indicije, kako saznajemo, da bi do sanacije tog dijela deponije moglo doći do kraja ove godine.

"Tužilaštvo je pokrenulo istragu 2011. godine za ratne zločine i vršeni su ekshumacijski radovi u tijelu deponije koji je 1997. godine konzerviran i uređen prema sanitarnim propisima. Tužilaštvo BiH je potpisalo sporazum o sanaciji dijela deponije na kojem su vršeni ekshumacijski radovi s Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo te se trenutno sprovode planske aktivnosti u saniranju postojećeg i vraćanju u prvobitno stanje dijela deponije na kojem vršena ekshumacija.

Kada se govori o vraćanju u prvobitno stanje, podrazumijeva se ponovno uvezivanje sistema za otplinjavanje, izgradnju bermi kako bi se izvršila stabilizacija tla i ublažio pad, a sve u skladu sa propisima koji se odnose na uređenje sanitarne deponije", potvrdio je za Radiosarajevo.ba glasnogovornik KJKP "RAD"Mirza Ramić.

Nakon što se sanira dio na deponiji, na njoj bi se mogla proizvoditi struja.

"Godine 2004. donacijom Kraljevine Holandije instalirana je energana unutar RCUO Smiljevići koja je do 2013. godine proizvodila električnu energiju, a za koju je KJKP 'RAD' d.o.o. Sarajevo je imalo dozvolu. Kao energent se koristio deponijski plin, u kontrolisanom i zatvorenom prostoru se vršilo spaljivanje, a termička energija se pomoću postrojenja pretvarala u električnu. Da bi se vršila proizvodnja električne energije potrebno je 55 posto i više deponijskog plina u sistemu", rekao je Ramić za naš portal.

Prikupljeni deponijski plin sistemom za otplinjavanje se cijevima sprovodio do postrojenja na kojem se vršilo spaljivanje deponijskog plina, a termička energija se pretvarala u električnu.

"Proizvedena električna energija, dobivena spaljivanjem deponijskog plina, se preko trafo stanice koja se nalazi unutar RCUO Smiljevići distribuisala u sistem za napajanje električnom energijom, a proizvedena količina se evidentirala mjerilima unutar trafo stanice", pojasnio je Ramić.

U srcu grada ekološka bomba: Deponija nema dozvolu, građani neodgovorni

Poznato je da deponije spadaju među najgore tačke zagađenja širom svijeta. Smatraju se izvorima zagađivača zraka, vode i tla i područja sa visokim potencijalom emisija kada su u pitanju plinovi s efektom staklenika kao što su metan i CO₂. Nesanitarne deponije, kakva je i ona u Smiljevićima, posebno u zemljama u razvoju, s malim ili nikakvim procesima predobrade i reciklaže otpada prepušteni su prirodnom procesu dezintegracije. Proces dezintegracije otpada je dug i nekontroliran. Osim toga što je neprikladan za životnu sredinu, može biti i prilično opasan.

Iz "RAD-a" su za naš portal govorili i o štetnosti metana na zdravlje čovjeka.

"Metan kao treći po zastupljenosti sa 4 do 9 posto udjela u atmosferi staklenički plin (prvi je vodena para sa 36 do 72 posto i ugljendioksid sa 9 do 26 posto), zadužen je za povećanje i zadržavanje temperature u atmosferi, jer stvara efekat stakleničke baste, što bi bio njegov najštetniji utjecaj", rekli su za Radiosarajevo.ba.

Iz KJKP "RAD" su također dodali kako se odlaganje otpada vrši na RCUO Smiljevići prema sanitarnim propisima, tačnije od tranzicije iz odlagališta u Sanitarnu deponiju 1997. godine. Sve aktivnosti koje se sprovode na području RCUO Smiljevići obavljaju se prema akcionnim planovima i projektima koje realizuje Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo zajedno sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Istakli su i kako je KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo je u fazi obnavljanja okolinske dozvole.

Riječ stručnjaka: Kako smanjiti neugodne mirise sa sarajevske deponije

"Sanacijom dijela deponije na kojem je vršena ekshumacija, te uvezivanjem i sistem za otplinjavanje smanjit će se utjecaj neugodnih mirisa, te završavanjem instaliranja tehnologije koja će se koristiti za tretman procjednih voda, čije aktivnosti realizuje Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, umnogome će se poboljšati situacija unutar RCUO Smiljevići", rekli su za naš portal. 

U sarajevsku deponiju uložili milione, a dobili zagađenu vodu

KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo obavlja sve aktivnosti koji su propisani za sanitarno odlaganje otpada. Ministarstvo prostornog uređenja građenja i zaštite okoliša zajedno sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo će nastaviti dalje aktivnosti na izgradnji postrojenja unutar RCUO Smiljevići koje jedan Regionalni Centar za Upavljanje Otpadom mora da ima.

Sarajlije i dalje nedovoljno recikliraju otpad: Reciklažno dvorište besplatno

"U fazi izgradnje je u ploha za odlaganje i recikliranje građevinskog otpada, gdje će se moći odlagati građevinski otpad i adekvatno zbrinjavati količine koje budu dovezene. Do sada je izgrađeno i pušetno u rad prvo reciklažno dvorište, prošireni kapaciteti za privremeno lagerovanje reciklažnih sirovina, konzervirana ploha i načinjeno novih 36 bušotina, koje su uvezane u sistem za otplinjavanje", za Radiosarajevo.ba iz ovog poduzeća..