Pročitajte šta je Bakir Izetbegović poručio članovima Evropskog parlamenta

Naglasio je da je u proteklih 18 mjeseci na tom putu je više napredovala nego u cijeloj prethodnoj deceniji.

"Obnovljeni pristup EU omogućio nam je da postignemo taj napredak. Posao smo napravili mi u Bosni i Hercegovini, uz neprocjenjivu podršku od EU", poručio je, između ostalog, Izetbegović.

Izlaganje predsjedavajućeg Izetbegovića prenosimo u cjelini:

"Uvaženi članovi Evropskog parlamenta,

Gospodine Brok,

Uvijek je zadovoljstvo ponovo biti u Briselu – naročito u Evropskom parlamentu, gdje su dobri prijatelji Bosne i Hercegovine tako brojni. Svima vam se zahvaljujem za ovu priliku da s vama razmijenim mišljenje.

Ovoga jutra želim govoriti o tri stvari:

1) O viziji budućnosti Bosne i Hercegovine u okviru Evropske Unije;

2) O koracima koje smo poduzeli da ovu viziju pretočimo u stvarnost – a kad kažem “mi” mislim na EU i Bosnu i Hercegovinu zajedno;

3) O prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo, i kako da im se zajednički suprotstavimo.

Dopustite mi da vas, na trenutak, vratim na 6. februar 2014. godine kada je u Strazburu Evropski parlament usvojio svoju godišnju rezoluciju o Bosni i Hercegovini – u kojoj ste zabilježili duboku zabrinutost “nedostatkom zajedničke vizije o budućnosti Bosne i Hercegovine ispoljenom od strane političkih lidera.”

Dan nakon toga, 7. februara 2014. građani Bosne i Hercegovine izašli su na ulice da protestiraju zbog teške socio-ekonomske situacije – tražeći od nas, svojih izabranih lidera, da ponudimo viziju budućnosti Bosne i Hercegovine i preduzmemo konkretne korake da tu viziju pretočimo u stvarnost.

Deset dana potom, tadašnji Komesar EU za proširenje gospodin Stefan Füle došao je u Sarajevo sa zaključkom da neće doći do dogovora bosanskohercegovačkih političkih lidera o sprovedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH. To nije zato što nismo pokušavali dovoljno. Tokom skoro trideset mjeseci održali smo više od 150 sastanaka, na kojima smo raspravljali o preko 50 različitih prijedloga. Nismo uspjeli postići dogovor zato jer su neki od učesnika ovih pregovora ispoljavali spregu populizma i odvojenosti od stvarnih potreba naših građana. Stoga nije ni bilo čudo što je nakon našeg posljednjeg sastanka gospodin Füle javno rekao da bosanskohercegovački politički lideri “moraju biti odgovorniji prema potrebama građana” – više radnih mjesta, više pravde, i bolji životni standard.

U sedmicama i mjesecima koji su uslijedili nakon februarskih protesta, održali smo brojne sastanke s raznim predstavnicima akademske zajednice, građanskog društva i poslovnim ljudima širom Bosne i Hercegovine. A kad su nam u Sarajevo dolazili prijatelji iz prijestolnica država članica EU ili Brisela, s pitanjem kako nam mogu pomoći i kakvu nam podršku mogu pružiti kako bismo se pokrenuli naprijed, rekli smo im ono što smo kroz te sastanke i susrete shvatili – da je u interesu Bosne i Hercegovine i svih njenih građana da se usredotočimo na dvije stvari: socio-ekonomske reforme i približavanje Evropskoj Uniji.

Ideja je bila jednostavna: da se posvetimo stvarnim potrebama naših građana kroz sprovedbu teških socio-ekonomskih reformi – u nadi da će nakon što budemo postigli napredak na tim reformama, biti lakše postići i dogovor o pitanjima poput sprovedbe presude Sejdić - Finci. Naši prijatelji iz Hrvatske, Slovenije i drugih država EU pomogli su nam da ovaj argument predočimo širom EU. U novembru 2014. Njemačka i Velika Britanija zvanično su drugim članicama predložile takozvani „Obnovljeni pristup EU“. U decembru 2014. njihov je prijedlog podržalo svih 28 država članica nakon čega je on postao službena politika EU.

A šta se otada desilo?

U najkraćem, Bosna i Hercegovina vratila se na put pristupanja EU – i u proteklih 18 mjeseci na tom putu je više napredovala nego u cijeloj prethodnoj deceniji. Obnovljeni pristup EU omogućio nam je da postignemo taj napredak. Posao smo napravili mi u Bosni i Hercegovini, uz neprocjenjivu podršku od EU.

Zajedno s mojim kolegama u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine gospodinom Ivanićem i gospodinom Čovićem, otpočeli smo taj put pripremom „Izjave o opredjeljenosti za reforme u okviru procesa pristupanja EU“. Nije bio lagan zadatak okupiti lidere svih 14 parlamentarnih političkih stranaka da postignu dogovor oko sadržaja te izjave. Naša dobra prijateljica, Visoka predstavnica EU Federica Mogherini, koja je bila s nama u Sarajevu na dan kada je ova izjava jednoglasno usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, taj čin usvajanja je nazvala „historijskim korakom u pravom smjeru“.

Nas trojica u Predsjedništvu složili smo se da je naš zadatak da osiguramo da se Bosna i Hercegovina nastavi kretati dalje u tom smjeru. Predsjedavajući Vijeća ministara i dvoje entitetskih premijera mjesecima su vodili vrlo intenzivne pregovore oko sadržaja agende socio-ekonomskih reformi za period 2015.-2018. Uzimajući u obzir lekcije naučene iz ranijih iskustava – naročito o potrebi poboljšanja funkcionisanja tržišta rada i struture budžetske potrošnje – dogovorili smo sveobuhvatnu Reformsku agendu, koja obećava najznačajnije preusmjeravanje naše ekonomije od vremena Dejtonskog mirovnog sporazuma – od poboljšanja poslovne klime do reforme radnog zakonodavstva, od reforme zdravstvenog sistema do sprovedbe sveobuhvatne reforme penzionog sistema i efikasnije naplate poreza. Sadržaj Reformske agende sačinjen je u tijesnoj saradnji sa MMF-om, Svjetskom bankom i EBRD-om. Te institucije finansijski podržavaju sprovedbu Agende, koja je, po ocjeni Evropske Komisije, već dala značajne rezultate.

Jedan od tih rezultata je i znatan porast ekonomske aktivnosti. Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u našoj regiji. Porast BDP-a u 2015. bio je 3,14%, što je dvostruko više u odnosu na 2014. Ove godine očekujemo da stopa rasta BDP-a ostane na 3%, s mogućnošću povećanja i na 4% u srednjoročnom periodu. Prihodi od indirektnih poreza su porasli za 3%. Industrijska proizvodnja povećala se za 2,2 %. Nezaposlenost je u odnosu na prošlu godinu opala za 4,4%.

Napravili smo također i značajne korake na približavanju EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u ljeto 2015. U februaru 2016. moj kolega gospodin Dragan Čović predao je našu aplikaciju za članstvo u EU. U septembru 2016. zemlje članice EU su je prihvatile kao vjerodostojnu. S radošću očekujemo da ugostimo komesara Hahna u Sarajevu 9. decembra, kada će nam predati upitnik Evropske Komisije kojim će se procijeniti naša spremnost za dobijanje statusa kandidata za članstvo. Uvjeravam vas da će ispunjavanje tog upitnika biti prioritet za sve nivoe vlasti u BiH, jer želimo što prije dobiti mišljenje Evropske Komisije o našoj spremnosti za kandidatski status. To mišljenje pomoći će nam da spoznamo u kojoj mjeri naše institucije, zakonodavstvo i praksa odstupaju od EU standarda. Poslovni ljudi i predstavnici građanskog društva govore nam da je za njih postizanje EU standarda prioritet. Naši građani žele da kvalitet robe i usluga koje plaćaju bude dobar kao u EU. Poslovne kompanije i investitori žele pravnu sigurnost i primjenu EU standarda, što bi im olakšalo i pojednostavilo poslovanje sa EU.

Dragi prijatelji,

Nisam ovdje da vam prikazujem ružičastu sliku današnje Bosne i Hercegovine, niti da vam tvrdim kako je svijetla budućnost izvjesna. Suočeni smo s mnogim izazovima i imamo mnogo otvorenih pitanja. Politički su odnosi još uvijek jako krhki. Nivo povjerenja nije zadovoljavajući. Turbulencije se dešavaju bezmalo svakodnevno. Postići dosadašnji napredak nije bilo nimalo lako, a put koji je pred nama donosi još više izazova. Stoga smatram da trebamo oprezno produžiti dalje ovim putem, vodeći računa da ne ugrozimo ono što smo dosad postigli.

Vjerujem da će se većina vas složiti da mobilizacija političkih snaga koje će se oduprijeti rastućem populizmu, kao i pridobijanje naklonosti i podrške naših građana za to, nikada nije bilo teže nego što je danas. Podrška koju populisti širom zemalja članica EU, kao i u zemljama koje se nastoje pridružiti EU, dobijaju od pojedinih trećih zemalja mnogo je jača je nego što je bila prije nekoliko godina. Njih ne zanimaju niti činjenice, niti dugoročne posljedice onoga što rade po naša društva.

U državama članicama EU ove snage su usmjerene protiv EU i naših zajedničkih vrijednosti. U Bosni i Hercegovini one su usmjerene protiv ustavnog poretka, suvereniteta i teritorijalnog integriteta – kao i protiv toga da stignemo tamo gdje gotovo 80 % građana želi da budemo, u porodici euro-atlantskih država. U entitetu RS takvi akteri sproveli su referendum, kojim je flagrantno prekršena odluka Ustavnog suda, doveden u pitanje ustavni poredak, prekršen Dejtonski mirovni sporazum, i učinjena ozbiljna prijetnja sigurnosti i stabilnosti BiH. Sučeljavamo se i sa populističkim snagama koje opstruiraju usvajanje socio-ekonomskih reformi. Igrajući na kartu etničkih razlika, neki od tih populista podižu i međuetničke tenzije kroz neutemeljene tvrdnje o ugroženosti njihovih vitalnih nacionalnih interesa. Žele nas vratiti na kontraproduktivne i polarizirajuće debate o ustavnim reformama. Ne smijemo im dozvoliti da nadjačaju!

Bitku s ovim narastajućim snagama moguće je dobiti samo ako im se suprotstavimo zajedno. Zbog toga snažno pozdravljam odluku država članica EU da prihvate našu aplikaciju za članstvo. Cijenimo također i svu podršku koju primamo od institucija EU i pojedinačnih država članica EU kako bismo ispunili uvjete koji su nam postavljeni. Ova podrška je veoma značajna – jer šalje snažnu poruku onim političkim akterima koji primaju od pojedinih trećih zemalja podršku da rade protiv naše zajedničke budućnosti u EU i NATO-u.

Dragi članovi Evropskog parlamenta,

Kada je riječ o procesu pristupanja Bosne i Hercegovine EU, želim sa vama podijeliti ono što vjerujem da realno da postignemo u narednih 12 do 18 mjeseci.

Prvo, ispunićemo upitnik Evropske Komisije.

Drugo, intenziviraćemo implementaciju Reformske agende.

Treće, kroz mehanizam koordinacije usvojen ovog ljeta, svi nivoi vlasti u našoj državi dogovoriće i usvojiti državne strategije za oblasti transporta, energije i poljoprivrede – kako bismo napokon mogli početi koristiti predpristupne fondove EU.

Četvrto, čim Evropska Komisija sačini svoje mišljenje o našoj spremnosti za kandidatski status, radićemo na tome da dobijemo kandidatski status u skladu s tim mišljenjem. Naš cilj je da to ostvarimo do kraja 2017.

I peto, postoji mogućnost da ćemo postići dogovor o sprovedbi presude Sejdić - Finci. Taj dogovor također bi mogao u obzir uzeti i neke legitimne primjedbe bosanskohercegovačkih Hrvata. Ali želim biti iskren sa vama. Strahujem da će usprkos hitnosti, biti veoma teško složiti se po ovim pitanjima – jer neophodno je pridobiti dvotrećinsku većinu u oba doma državnog parlamenta, u kojima su zastupljeni predstavnici 14 različitih političkih stranaka.

Od velike bi nam pomoći bilo ukoliko sprovedba presude Sejdić – Finci ne bude postavljena kao tvrd uvjet na našem pristupanju EU. Pozivam sve u EU da oprezno nastavo ići dalje, strateški razmišljajući koji i kakav pristup će polučiti najbolje rezultate za sve nas. Moj prijedlog je da se sva ustavna pitanja razmatraju tek u okviru otvaranja poglavlja za pregovore o članstvu. Šire ustavne reforme, koje izlaze iz okvira sprovedbe presude Sejdić – Finci, nisu ni poželjne ni izvodljive u ovom trenutku – jer ključni politički akteri u BiH naprosto ne bi mogli postići dogovor o njihovom obimu i sadržaju. U naredne dvije godine moramo se usredotočiti na socio-ekonomske reforme, izgradnju transportne infrastrukture, reformu javne uprave i jačanje vladavine prava. To je ono što je građanima potrebno i što od nas očekuju.

Dragi prijatelji,

Sada bih vam želio govoriti o doprinosu Bosne i Hercegovine promociji naših zajedničkih vrijednosti, vizije i ciljeva u domenu vanjske i sigurnosne politike. Ovog jutra razmijenili ste gledišta s Visokom predstavnicom Mogherini o implementaciji Globalne strategije EU. Bosna i Hercegovina je u potpunosti privržena načelima i prioritetima iz ove Strategije, i dat će doprinos njenoj implementaciji u onoj mjeri u kojoj to mogne kao država – potencijalni kandidat. Preuzet ćemo svoj dio odgovornosti za sučeljavanje sa sigurnosnim prijetnjama i izazovima s kojima se Evropa danas susreće.

Predani smo borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima. Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a, nastavićemo doprinositi, u okviru naših mogućnosti, međunarodnim nastojanjima da ova teroristička organizacija bude degradirana i poražena. Prva smo zemlja u regionu koja je donijela amandmane na naš Krivični zakon kako bi uspostavila zakonske sankcije protiv boraca koji ratuju u inozemstvu. Naše zakonodavstvo je dodatno ojačano u segmentima koji se tiču zabrane financiranja terorističke aktivnosti.

Terorizam je prijetnja koja pogađa sve nas. Nijedna država ni društvo nisu imuni na tu prijetnju, i nijedna država joj se ne može suprotstaviti sama. Terorizam postaje sve složeniji izazov koji iziskuje sveobuhvatan odgovor koji uključuje saradnju svih država, ne samo kroz sigurnosne već također i kroz preventivne mjere.

Oni koji čine, organiziraju i podstiču terorističke napade – tvrdeći da to čine u ime islama – postupaju apsolutno suprotno sistemu vrijednosti islama i njegovim univerzalnim načelima tolerancije i koegzistencije. Nasilni ekstremizam i terorizam potpuno su neprihvatljivi sa stanovišta islama. Terorizam u ime islama je terorizam protiv islama.

Stabilnost i sigurnost Zapadnog Balkana – i njegova konačna konsolidacija u okvirima EU – od najvećeg su strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Nastavićemo blisko sarađivati sa EU i zemljama regije na postizanju ovih zajedničkih ciljeva. U tu svrhu, izuzetno cijenimo i mnogo polažemo na regionalni dijalog i saradnju. Nastavićemo da aktivno učestvujemo u svim okvirima i mehanizmima regionalne saradnje sa EU, naročito kroz Berlinski proces. Regionalna saradnja na projektima infrastrukturnog povezivanja izgrađuje povjerenje, poboljšava odnose i pruža opipljivu ekonomsku dobrobit našim građanima.

Ipak, politički lideri u regiji, s vremena na vrijeme, nastavljaju sa retorikom ili djelovanjem koji podižu tenzije i uzrokuju regionalnu nestabilnost – veoma često zbog međusobnog nerazumijevanja i nedostatka povjerenja. Tome smo svjedočili tokom migrantske krize, i tokom nedavno održanih izbora u regiji.

Ono što sam uvjeren da je potrebno, a još uvijek nedostaje, jeste Politički dijalog na visokom nivou između EU i Zapadnog Balkana koji bi unaprijedio stabilnost i sigurnost regije, i njenu konačnu konsolidaciju u okvirima EU. Naravno da su za izgradnju stabilnog i sigurnog okruženja koje pogoduje općem napretku primarno odgovorni politički lideri u regionu. Ali i EU ima ulogu koju može igrati u tome. Pažljivo definiran i dobro strukturiran politički dijalog na visokom nivou između EU i Zapadnog Balkana stvorio bi veoma potrebnu platformu i mehanizam putem kojih bi EU mogla pružiti pomoć i podršku našem regionu u postizanju sljedeća dva zajednička cilja:

- Stabilizirati političko okruženje, smirivanjem kriza i spuštanjem tenzija u samom njihovom začetku, te rješavanjem razmirica i preostalih otvorenih pitanja, u skladu s međunarodnim i EU standardima; i

- Razviti sveobuhvatne i koordinirane pristupe kojima bi EU i Zapadni Balkan reagirali na sigurnosne izazove koji utiču na region i EU, poput migrantske krize, organizovanog kriminala, terorizma i radikalizacije – s konačnim ciljem razvoja sigurnosne uvezanosti i interoperabilnosti unutar regiona, kao i između regiona i EU;

U zaključku, želim vas uvjeriti da mi u Bosni i Hercegovini ostajemo u potpunosti odlučni da zadržimo pozitivni zamah i nastavimo s implementacijom reformske agende u okviru našeg procesa pristupanja EU. Budućnost BiH leži čvrsto u EU. Uvjereni smo da je puna integracija u EU najbolji način za postizanje stabilnosti, sigurnosti i napretka u našoj zemlji. Sam pristupni proces je najdjelotvornije sredstvo za transformaciju naše zemlje s ciljem postizanja savremenih demokratskih standarda i jačanje našeg ekonomskog rasta. Koliko god izazova na tom putu bilo, i na ma koliko prepreka naišli, nastavićemo naprijed. Za nas alternativa tome ne postoji.