Finska je nekada bila najsiromašnija država Europe, danas među najbogatijima

Osim toga, treća je na listi najbogatijih država, treća je i kada je borba protiv korupcije u pitanju, ali i socijalni status građana, a druga najprogresivnija zemlja po društvenim pitanjima.

Novinar britanskog Guardiana, Jon Henley, detaljno je analizirao šta se to toliko dobrog krije u zemlji na sjeveru Europe, koja je prošle godine, na stogodišnjicu svoje državnosti, pobrala veoma visoke ocjene.

Kako ističe Henley, banke su najstabilnije, domaće kompanije su druge po nivou etičnosti, građani vjeruju policiji, a finsko pravosuđe smatra se najnezavisnijim. Treći su po najvećoj polnoj jednakosti, a imaju i petu najmanju nejednakost u bogatstvu.

Djeca su im najsigurnija, tinejdžeri drugi na svijetu u čitanju i treći u prirodnim naukama, nabraja Henley koji je tajnu finskog uspjeha odlučio da otkrije kod nekoliko sagovornika.

Započeo je s Bengtom Holmstromom, ekonomistom koji je 2016. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju.

“Finsko čudo”

Kako navodi Holmstrom, o finskom čudu može se govoriti ukoliko se ljudi sjete gdje je Finska bila prije 150 godina. On kaže da je dobro pitanje – kako se to dogodilo, ali i dodaje da treba biti oprezan u traženju “formule za uspjeh”.

Na svijetu nema dvije iste države i ne mora da znači da bi ono što je uspjelo u Finskoj isto tako uspjelo u nekoj drugoj državi.

Bivša finska predsjednica Tarja Halonen smatra da žive u hladnom, oštrom i zabačenom području te da svaka osoba mora naporno da radi za sebe, ali i za svoje susjede. Halonen je na čelu Finske bila između 2000. i 2012. godine.

Sa sociološke strane, valja podsjetiti da je Finska bila i demokratski siromašna nakon 600 godina pod švedskom vlasti i sto godina pod ruskom.

Fincima su svi jednaki

Sociolog Rita Jalinoja ističe da su razlike između društvenih klasa u Finskoj bile male i to davno prije sticanja nezavisnosti. Kako kaže, čak je i industrijska revolucija bila skromna i dodaje da u Finskoj nije bilo ni Rotschilda, ni Fordova, a ni dinastije kao što su porodica Walenberg u Švedskoj. Finci gledaju jedni na druge jednako, kod njih se ne gleda s visine.

Bivši američki poslanik u Helsinkiju Brus Orek ističe da u Finskoj čovjek može da hoda ulicom rame uz rame s najbogatijim čovjekom u gradu, a da o tome nema pojma. Njemu se život u finskoj metropoli toliko dopao da je ostao tamo da živi.

Nagrađivana spisateljica Sirpa Kahkonen vezu vidi u društvenoj jednakosti iz prošlosti i ističe da nije bilo ni kmetova ni bogate aristokratije. Naglašava da društvo nije bilo hijerarhijski podijeljeno.

Besplatno obrazovanje i ravnopravnost polova

Još jedna prednost ove skandinavske zemlje je i obrazovni sistem, čiji temelji su postavljeni još 1866. godine. Upravo je obrazovanje ključ finskog napretka. Od sticanja nezavisnosti, gotovo trećina finskih državnih čelnika dolazila je iz redova univerzitetskih profesora.

“Ravnopravnost polova takođe je dio naše ukupne slike jer su žene u Finskoj svoja prava shvatile ozbiljno, a muškarci to prihvatili”, kaže bivša predsiednica Halonen i dodaje da su se žene već 1906. kandidovale na izborima i sačinjavale gotovo 10 posto saziva prvog parlamenta, dok danas u parlamentu siedi 42 posto zastupnica.

Nakon svog istraživanja, Henley je zaključio da čarobnu formulu uspieha Finske čini više faktora, a to su samopouzdanje, saradnja, jednakost, poštovanje, obrazovanje i povjerenje.