Ambasadorica Bugarske: Šta BiH može očekivati od Samita u Sofiji

Tim povodom za Radiosarajevo.ba govori Avgustina Cvetkova – Karabaševa Ambasadorica Republike Bugarske u Sarajevu.

Razgovarao: Faruk Vele, Radiosarajevo.ba 

Radiosarajevo.ba: Uvažena ambasadorice Cvetkova-Karabaševa, tokom ovog mjeseca Vaša zemlja će biti domaćin, po mnogima, historijskog Samita "EU-Zapadni Balkan". Što Bosna i Hercegovina u tom smislu može da očekuje? Možemo li dobiti neke konkretne i dobre vijesti?

Cvetkova-Karabaševa: Očekujemo tokom Samita “EU - Zapadni Balkan”, koji će se održati 17. maja u Sofiji, da se da realna perspektiva za integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU. Konkretni rezultati na evropskom putu zavisit će od individualnih zasluga svake zemlje, odnosno Bosna i Hercegovina mora ostvariti napredak u sprovedbi Reformske agende. Uvjereni smo da će EU potvrditi evropsku perspektivu za sve zemlje u regiji i će ojačati motivaciju političkih lidera i građana za proeuropske reforme. Dobra prilika za to je Samit “EU-Zapadni Balkan” u našoj zemlji.

 Perspektive

Radiosarajevo.ba:  Bugarska kao jedan od prioriteta svojeg predsjedavanja Evropskom unijom istakla napredak Balkana prema Uniji. Vaša zemlja se potvrdila kao iskreni prijatelj BiH. Što ste uspjeli učiniti na tom putu otvaranja BiH i Balkana ka EU?

Cvetkova-Karabaševa: Za nas nije bilo jednostavno uvjeriti sve države članice EU da je potrebno staviti Zapadni Balkan kao jedan od prioriteta našeg predsjedavanja Vijećem EU. Naša ambicija je da se postigne jasan akcioni plan sa konkretnim koracima u procesu europskih integracija za svaku od zemalja Zapadnog Balkana, bez stvaranja nerealnih očekivanja. To je put ka trajnom miru, sigurnosti i razvoju regiona.

Za vrijeme našeg predsjedavanja, osim Samita „EU – Zapadni Balkan“, mi smo organizovali u BiH konferencije i seminare, gdje su razmatrani teme kao što su perspektive evropskih integracija Zapadnog Balkana; zapošljavanje mladih; uloga civilnog društva u procesu evropskih integracija. Imat ćemo još niz događaja u BiH, uključujući – konferenciju na temu „Perspektive, mogućnosti i koristi za razvoj lokalne samouprave“ i okrugli sto u Parlamentarnoj skupštini BiH na temu „Budućnost Zapadnog Balkana u EU“. Bugarska je spremna da pomogne vašoj zemlji sa ekspertizom i razmjenom iskustva iz našeg procesa pridruživanja EU.

Radiosarajevo.ba:  BiH dijeli zabrinutost zbog činjenice da smo na repu procesa evropskih integracija – koliko to zabrinjavajuće za ovaj dio svijeta?

Cvetkova-Karabaševa: EU i dalje aktivno učestvuje u procesima evropskih integracija BiH. Izraz ove politike je obnovljeni pristup EU, koji je omogućio prelazak na dalju, višu fazu odnosa EU sa BiH. Istovremeno reorganizacija uslova u procesu evropskih integracija ne ukida uslovljavanje kao ključni princip, prema kojem svi zahtjevi u procesu evropskih integracija moraju biti ispunjeni.

Napredak BiH zavisi od vaših individualnih zasluga, a sa naše strane možete očekivati jedino podršku. Zadovoljni smo što su se naši stavovi odrazili i na Strategiju EK za Zapadni Balkan, koja je objavljena početkom februara. Ovaj dokument je potvrdio da su vrata EU i dalje otvorena, a zemlje će se procjenjivati isključivo na osnovu onoga što je postignuto. Uspjeh za BiH su poslati odgovori na Upitnik EK, koji sadrži više od 20 000 stranica".

Radiosarajevo.ba: Kako ocjenjujete bilateralne odnose Bosne i Hercegovine i Bugarske, posebno u ovom periodu od bugarskog preuzimanja predsjedavanja Vijećem EU, i u kojem pravcu bi oni mogli biti bolji?

Cvetkova-Karabaševa: Bosnu i Hercegovinu smatramo prijateljskom zemljom. Nema otvorenih pitanja između nas. Izraz ovakvog razumijevanja je i intenzivni bilateralni dijalog, uključujući i nedavnu posjetu bugarskog predsjednika vlade, gospodina Bojka Borisova Mostaru, te posjetu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH gospodina Denisa Zvizdića Sofiji, kao i učešće potpredsjednice Vlade za reformu pravosuđa i ministricu inostranih poslova Republike Bugarske, gospođe Ekaterine Zaharieve, u formatu „Zapadni Balkan – 6” u Sarajevu. Naravno, između naše dvije zemlje postoje dodatne mogućnosti o produbljivanju trgovinskih i ekonomskih odnosa, kao i o promociji turizma, kulturne i regionalne saradnje.

Radiosarajevo.ba: Vaša zemlja je prva priznala BiH, na kakav odnos nailazite u našoj zemlji?

Cvetkova-Karabaševa: Da, Bugarska je prva priznala BiH kao nezavisnu državu, te želi da razvija i produbi bilateralnu saradnju na svim nivoima. Željela bih naglasiti da prijateljski odnosi između naše dvije zemlje i iskrena zajednička želja za njihov dalji razvoji u velikoj mjeri olakšavaju moje aktivnosti ambasadorice Bugarske u BiH.

Bugarska nastavlja pomagati u procesu održivog razvoja BiH. U vezi s našim programom „Razvojna pomoć“, ove godine radimo na zajedničkim projektima sa Institucijom ombudsmana za ljudska prava BiH, kao i sa gradovima i općinama Cazin, Bijeljina, Goražde, Zavidovići, Drvar, Jezero, Vitez, Fojnica, Rudo, Mostar, kao i takozvanu  "Bugarsku školu" u Banjoj Luci.

Ekonomske veze

Radiosarajevo.ba: U pogledu ekonomskih odnosa, koji su mogućnosti saradnje naše dvije zemlje? Koje su to grane privrede za koje su bugarski investitori posebno zainteresirani ili gdje bi bh. privrednici, budući naš izvoz raste, mogli da plasiraju robe i usluge?

Cvetkova-Karabaševa: Ekonomske odnose između Bugarske i BiH su na relativnom dobrom nivou, iako je nedovoljno razvijena infrastruktura Zapadnog Balkana najveća prepreka za poboljšanje istih. U vezi sa tim, pozitivan utjecaj u regionu, odnosno između Bugarske i BiH, imat će inicijativa povezivanja Balkanskih prijestolnica letovima regionalnih vazduhoplovnih operatera, o kojoj su nedavno u Sofiji pričali premijer Bugarske Borisov i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zvizdić. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Bugarskom raste stalnim tempom. Tokom zadnjih pet godina ovaj rast je oko 47 posto.

Tokom 2017. razmjena je iznosila 220 miliona KM, a u 2013. ona je bila na nivou od 150 miliona KM. Osnovne granе u kojim lokalni proizvođači izvoze u Bugarsku su rude i metali, ali tokom zadnje godine značajan rast u procentima ostvaraju proizvođači iz poljoprivrede, građevinskog sektora, namještaja, hemijske industrije itd. Osobiti interes za strana ulaganja sa strane bugarskih kompanija postoj u IT sektoru, gdje imamo višegodišnje iskustvo i želimo da igramo vodeću ulogu u regionu.