Zakon o izbornim jedinicama uvod u novu krizu: HDZ protiv, za struku loše rješenje

Već na dan usvajanja ovog zakona predstavnici HDZ-a BiH i političkih subjekata okupljenih oko HNS-a istaknuli su kako je ovaj zakon protivan njihovim zahtjevima, te kako će kroz zakonske procedure na svaki način pokušati da on ne bude usvojen.

To je ujedno potvrdio i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara koji je istaknuo da, ukoliko zakon bude usvojen i u Domu naroda, dakle na nivou cijelog Parlamenta FBiH, on neće potpisati takav zakon, čime automatski on neće moći biti proveden u praksi.

"Mislim da se tvrdi da je predloženi zakon dobar, sve stranke koje su potpisale ovaj zakon, koji sadrži u sebi negiranje odluke Ustavnog suda, sadrži negiranje Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Silovanje demokratije u kojem sudjeluju stranke s dominantno Bošnjacima. Sadržaj zakona je neustavan, negira odluke Ustavnog suda", istaknuo je Čavara u ranijim izjavama za medije, indirektno istaknuvši da neće potpisati takav zakon.

Dodao je i kako misli da je ovo kršenje prava hrvatskog naroda u FBiH. Ipak, s njim se ne slaže jedan od predlagača ovog zakona i šef kluba Demokratske fronte u Parlamentu FBiH Dženan Đonlagić koji ističe da je procedura provedena u skladu sa zakonom i da oni koji mu se protive direktno krše zakon.

"Ja bih iskoristio ovu priliku da i kao zastupnik i kao šef kluba DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH pozovem i zastupnike i zvaničnike iz HDZ-a BiH, uključujući i predsjednika FBiH Marinka Čavaru, da ne ulaze u vaninstitucionalno djelovanje i u kršenje i zloupotrebu položaja i ovlaštenja. To je eklatantan primjer kršenja Ustava i zakona FBiH. Svi oni imaju obavezu da poštuju ustave i zakone ove zemlje, te da ne mogu raditi suprotno tome, jer bi to bio klasični ulazak u zonu činjenja krivičnog djela. S tim u vezi ja apelujem da to ne rade samo zato što se nekom sviđa ili ne sviđa taj zakon", istaknuo je Đonlagić za Radiosarajevo.ba.

Poštujući mišljenje struke politički analitičar Almir Terzić ističe da se ovakva kriza može dvojako razvijati te je to ukratko i pojasnio.

"Sasvim je sigurno da se prvenstveno može otežati sa sazivanjem sjednice Doma naroda, a i u slučaju da se ona održi dvije trećine kluba hrvatskog naroda sigurno će tražiti ocjenu povrede vitalnog nacionalnog interesa u slučaju ovog zakona, čime se automatski zaustavlja njegovo usvajanje do očitovanja Ustavnog suda FBiH. Budući da ulazimo u ljetni period sasvim je sigurno da on ne bi bio usvojen do izbor au oktobru. Finiš svega jeste da, ukoliko zakon bude usvojen, predsjednik FBiH može odbiti da ga potpiše čime je on neprimjenjiv", istaknuo je Terzić.

Dodao je i kako smatra da, pored Federacije BiH, ovaj zakon donosi brojne probleme u cijeloj državi, jer je on samo parcijalno rješenje. ta da su predlagači morali voditi više računa o cijeloj priči.

"U ovom trenutku rješavati samo problem izbornih jedinica, a ne riješiti problem statusa izbora u gradu Mostaru mislim da nisu rješenja koja zadovoljavaju potpuno interese građana FBiH. Mislim da je to na neki način bježanje od odgovornosti odrđeneih političkih partija koje su stale iza tog zakona. Ustavni sud BiH je rekao da je za rješavanje svih problema u vezi s izbornim zakonom nadležna PS BiH, pa se može vrlo lako desiti da neko od članova kolegija PS BiH zatraži očitovanje Ustavnog suda BiH da li je ispoštovana njihova odluka. Sve to implicira da možemo ući u novu fazu krize sa nesagledivim posljedicama. Mislim da se nije o svemu vodilo računa i da je trebalo raditi izmjene kompletnog Izbornog zakona FBiH ili to napraviti kroz izmjene Izbornog zakona BiH. Bojim se da će na kraju morati CIK svojim nekim pravilima privremenog karaktera donijeti odluku o načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH kako FBiH, ali i cijela država ne bi došla u situaciju da se izbori ne mogu sprovesti", zaključio je Terzić.