Turković: Sankcije će biti samo jedan mehanizam protiv onih koji ruše Dayton

Sankcije, koje snažno podržavaju velike sile poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije i Njemačke, bit će samo jedan od mehanizama odgovora prema onima koji ruše Daytonski mirovni sporazum, kaže u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba dopredsjedavajuća Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković.

Razgovarao: Faruk Vele

Trending

Nihad Hebibović: Rađanje bosanskog političkog jezika

Turković je proteklih dana putovala od Njemačke preko Švedske i Španije, do Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, nastojeći prije svega prijateljima Bosne i Hercegovine u tim zemljama, tamošnjoj javnosti, ukazati na dramatičnu situaciju u našoj zemlji koja je eskalirala prošle sedmice nakon usvajanja zaključaka i informacija u Narodnoj skupštini RS-a, gdje je pod vodstvom Milorada Dodika na scenu stupio otvoreni pokušaj destrukcije bh. institucija i dovođenja države u bezizlaznu situaciju.

Prijelomni je trenutak

"Sve je više onih koji su svjesni da se suočavamo sa opasnim izazovom, a pod time podrazumijevam aktivnosti na rušenju Dejtonskog mirovnog sporazuma koje su pokrenule vlasti RS, koji predstavlja na prvom mjestu sigurnosnu prijetnju Bosni i Hercegovini, regiji i cijeloj Evropi", govori Turković za Radiosarajevo.ba.

Nastojeći alarmirati međunarodnu javnost Turković ističe da je proteklih nekoliko sedmica imala više od 30 službenih i veliki broj neslužbenih sastanaka s visokim zvaničnicima, šefovima diplomatija, kongresmenima, senatorima i članovima parlamenata.

Obišla je prijestolnice poput Washingtona, Londona, Berlina, Stockholma, te učestvovala velikim multilateralnim skupovima u Barceloni i Stockholmu.

"Posebno je značajan samit OSCE u Švedskoj, gdje mi je ukazana čast da govorim na svečanoj večeri, a takva je čast ukazana još samo ministrima Lavrovu i Blinkenu te ministrici Truss iz Velike Britanije. Poslali smo snažne poruke na skupu 47 država. Gdje god smo došli, dobili smo jasnu i nedvosmislenu podršku za Bosnu i Hercegovinu, njen teritorijalni integritet, suverenitet i evropsku budućnost", kaže Turković.

Upitana o, ipak, relativno mlakoj reakciji prije svega zapadnih centara na krajnje opasnu politiku Milorada Dodika koji od ranije prijeti da je spreman nasilno braniti ustavno nasilje koje provodi nad institucijama države, Turković potvrđuje kako je stekla utisak da postoje "neka različita mišljenja o tome kako reagirati na ovu sigurnosnu prijetnju". Podvlači kako su sankcije samo jedan od odgovora.

"Sazrijeva svijest da je ova kriza i šansa da se, ne samo spriječi i zaustavi rušenje mira i 26 godina napretka u BiH, nego da se i naša zemlja bespovratno gurne na tračnice ka evroatlanskoj budućnosti. Prijelomni je trenutak za Bosnu i Hercegovinu i zato je važno da naši prijatelji širom svijeta budu budni, upućeni i angažirani", rekla je Turković.

Put u Rusiju

Govoreći o poziciji Rusije koja aktivno podržava Dodikove poteze, Turković ističe kako Moskva ima svoj pogled na situaciju u Bosni i Hercegovini, te da je to
"posljedica nekih geopolitičkih preslagivanja u kojima se našla i BiH".

"Olako se uključuje u neka potkusurivanja na globalnom nivou. Narednih dana idem u Soči na poziv ministra Lavrova. To će biti prilika da razgovaramo vrlo otvoreno. Činjenica da ćemo tom prilikom obilježiti 25 godina diplomatskih odnosa BiH i Ruske Federacije je za nas veoma značajna i nešto govori o odnosima dvije države. Vjerujem da će to biti prilika da unaprijedimo naše odnose, i da razjasnimo određene nedoumice", veli šefica bh. diplomatije.

Prema njezinim riječima, mnogo je vremena prošlo, te da je mnogo netačnih informacija i laži o BiH izneseno.

"Propagandna secesionistička kampanja ostavlja tragove i stoga smatram da moramo sačuvati taj kanal komunikacije uz puno uvažavanje i međudržavno poštovanje. Sigurna sam da će Ruska Federacija, kao i svi ostali naši prijatelji, poštivati volju građana, demokratske institucije i budućnost koju odaberemo", istakla je.

Amerika će ostati veliki prijatelj BiH

S druge strane, Turković poslije razgovora s nizom senatora i komgresmena u SAD-u tvrdi kako postoji vrlo čvrsta predanost i interes ključnih ljudi u američkoj zakonodavnoj vlasti da se u BiH sačuva mir i otklone sve prijetnje sigurnosti.

"Washington apsolutno ispravno vidi da je iza svih ovih ataka na državu stoji duboko ukorijenjena korupcija i organizirani kriminal. Brojni senatori i kongresmeni su već sada ili će ubrzo pokrenuti mehanizme i svoj utjecaj kako bi dali podršku administraciji da se još odlučnije angažira u Bosni i Hercegovini. To će vjerujem pomoći i ljudima koji su na terenu, a koji ulažu veliki trud i napore, da uz dodatnu podršku usmjere aktivnosti ka sprječavanju eskalacije i istinskom napretku države, a ne nekim brzim kompromisima koji prijete da samo zakompliciraju situaciju. Dakle, SAD je uvijek bila najveći saveznik BiH i tako će ostati!", poruka je Turković.

Krizno vrijeme, strah građana od mogućih sukoba i dramatično teška pozicija Bosne i Hercegovine nametnuli su pitanje uloge bosanskohercegovačke diplomatije, zapravo istaknuli značaj za njezinim djelovanjem.

O "sijelima" i "ispraćajima imama"

Zbog toga smo ministricu Turković pitali jesu li "sijela" na skupovima čak i vjerskog karaktera, razni "ispraćaji" imama baš najbolji način diplomatskog predstavljanja BiH i rada za njezinu dobrobit? Na koncu, zbog toga su se mogle čuti kritike i u bh. javnosti.

"Izuzetno mi je drago da sam pronašla vrijeme i mogućnost da obiđem naše ljude u SAD, u Chicagu, Atlanti i St. Louisu, a ranije i u Njemačkoj, u Dizeldorfu, Hamburgu i Berlinu, te Stockholmu. Ono što sam vidjela me ohrabrilo i obradovalo. Dolazi jedna nova generacija Bosanaca i Hercegovaca koji su, ne samo uspješni, nego i angažirani i predani Bosni i Hercegovini u sredinama gdje žive. To više nije samo ogroman potencijal. Vidjeli smo da se uvezuju u mreže koje mogu ostvariti važan utjecaj i biti neka vrsta prevage i podrške za BiH u međunarodnoj zajednici", kaže Turković.

Ti naši ljudi, dodala je, djeluju kroz svoje lokalne zajednice i prema političarima i institucijama u državama gdje žive.

"Nude nove politike, analize i vrlo konkretne poteze, kao što je primjerice u Njemačkoj reakcija upravo jedne takve grupe pomogla da se spriječi dodjela priznanja jednom negatoru genocida u Srebrenici. Vidjeli smo i proteste u Njemačkoj ovih dana. U SAD također postoje slične inicijative. To će bez sumnje biti snažna podrška našem institucionalnom radu i lobiranju za interese BiH. Ja sam svjesna da se mnogo o tome govori u BiH, te da postoji i potreba i obaveza da se za BiH mnogo više ulaže nego što se ulaže protiv BiH. Budite uvjereni da se pronalaze svi načini i modusi da se osnaži borba za interese BiH", tvrdi ministrica vanjskih poslova BiH.

Odgovarajući na kritike i javnosti, zaključila je:

"Što se tiče kritika koje pominjete, reći ću Vam da mi je bila čast da provedem vrijeme s bh. državljanima koji su prognani iz BiH i sada grade život u tuđini, nikada ne prestajući da se na različite načine bore za BiH. Uvijek ću se, kad god me pozovu i kada budem mogla odazvati."