M:tel (Telekom Srbije) preuzeo Eltu: Ulazi li RS u medijski mrak?

Kompanija M:tel okončala je proces preuzimanja firme Elta-Kabel Doboj čime je i zvanično M:tel  postao neprikosnoven u svim većim gradovima RS-a, bez bilo kakve konkurencije. Inače, većinski vlasnik M:tel-a je Telekom Srbije sa 65 posto vlasničkog udjela, dok je većinski vlasnik Telekoma Srbije sa 58 posto vlasničkog udjela Vlada Srbije. 

"Na osnovu zaključenih ugovora o prodaji i prenosu 100 posto udjela u društvu Elta-Kabel Doboj, izvršen je upis promjene udjela u vlasništvu u registar poslovnih subjekata, čime je M:tel a.d. Banjaluka postao vlasnik 100 posto udjela vlasništva u društvu Elta-Kabel Doboj" navodi se u informaciji koju je objavio M:tel.

Elta-Kabel bio je najveći operater na tržištu Republike Srpske, a uzimajući u obzir da je prije kupovine ovog preduzeća, kompanija M:tel, kupila i kompaniju Blicnet u Banjoj Luci, te postala stopostotni vlasnik privatnog telekomunikacionog i kablovskog operatera Telrad Net iz Bijeljine jasno je da su postali neprikosnoveni na teritoriji RS-a i da su ostvareni svi preduvjeti za dominaciju ove kompanije kao kablovskog operatera za televiziju, internet i telefoniju u svim većim gradovima RS. Nakon praktičnog ovladavanja medijskom industrijom RS-a, prema neslužbenim saznanjima Radiosarajevo.ba, postoje planovi o širenju M:tela, odnosno Telekoma Srbije i u Fedraciju Bosne i Hercegovine. 

Prema Zakonu o konkurenciji, dominantni položaj ima privredni subjekt sa 40 posto i više udjela na relevantnom tržištu.

Konkurencijsko vijeće BiH u saopštenju za javnost navelo je u martu 2019. godine kako je zaprimilo prijavu koncentracije podnesenu od strane M:tela a.d. Banjaluka, o namjeri stjecanja kontrole u gospodarskom subjektu "Elta-Kabel", a početkom jula odbijen je zahtjev Telemacha da za dodjelu statusa stranke u postupku.

Zahtjev Telemacha tada je označen kao neosnovan, a sedam dana kasnije na 56. sjednici Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine donesen je zaključak i usvojeno rješenje kojim je ocijenjena uslovno dopuštenom koncentracija na tržištu maloprodaje fiksne telefonije, mobilne telefonije, tržištu pružanja usluga Interneta, te na tržištu distribucije radio i TV programa, na teritoriju Bosne i Hercegovine, koja će nastati stjecanjem kontrole privrednog subjekta Mtel a.d. Banja Luka nad privrednim subjektom Elta-Kabel d.o.o. Doboj, kupovinom većinskog udjela u privrednom subjektu Elta-Kabel d.o.o. Doboj.

Šta znači uvjetna koncentracija, nije pojašnjeno, posebno kada zvaničan postupak nije proveden, kao ni na osnovu čega je ozakonjena koncentracija vlasništva, iako su u RS-u eliminirani svi dosadašnji konkurenti, čime je direktno prekršen Zakon o konkurenciji. Kada je prije nekoliko mjeseci najavljeno preuzimanje firme Elta-Kabel, reagovalo je i Vijeće ministara BiH tražeći odgovore o validnosti postupka.

Mišljenje Konkurencijskog vijeća objavljeno je na zvaničnoj stranci ove institucije, a možete ga pročitati OVDJE.

Ako se zna da je Telekom Srbije u vlasništvu države, osim konkurentnoti, priča dobija i politički karakter. Ne bi bilo prvi put da medijski mrak, "proguta" jedan dio Bosne i Hercegovine, a činjenica da će skoro pola države biti pod medijskim utjecajem kompanija koje su u vlasništvu Telekoma Srbije s pravom budi zabrinutost, prvenstveno zbog činjenice da bi iz svega na kraju mogli profitirati pojedinici, ili pojedine političke partije. O ovome su u svom analitčkom izvještaju pisali i u Europskoj komisiji.

"Odsustvo transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima i uticaj političkih i poslovnih interesa na uredničku politiku izaziva zabrinutost kada je u pitanju sposobnost većine medija da nepristrasno izvještavaju o političkim događanjima. Javni emiter u načelu omogućuju učesnicima izbora besplatan medijski prostor tokom zvaničnog trajanja kampanje; međutim, neki intenzivnije izvještavaju o samo jednoj stranci ili kandidatu", navodi se u izjveštaju Europske komisije od 29. maja 2019. godine.

Šta je koncentracija, a šta konkuencija? 

Koncentracija medija znači "nadzor nad proizvodnjom, zapošljavanjem, distribucijom i publikom, obrnuto je proporcionalna konkurenciji: što je veća konkurencija, manja je koncentracija, i obrnuto, objavljeno je u istraživanju Media Centra. 

Važno je istaknut i da je pluralizam medija koncept koji je znatno širi od vlasništva nad medijima, kako to navodi Europska komisija: medijski pluralizam obuhvata sve mjere koje građanima omogućavaju pristup različitim izvorima informacija i glasovima, omogućavajući im da formiraju mišljenja bez nepotrebnog uticaja jedne dominantne moći.

Pitanje koje je logično i koje se u ovom trenutku nameće je, da li će to nakon ove kupovine u RS-u biti moguće?