Sudija Vehabović odgovorio Grubeši: Pročitajte presudu u slučaju "Zornić"
HDZ-ov ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša pisao je svim sudijama Suda u Strazburu oštro kritizirajući uglednog pravnog eksperta iz naše zemlje, sudiju Farisa Vehabovića, tražeći da ga "spriječe da govori o izmjenama Izbornog zakona".
Piše: Faruk Vele
Ministar pravde, kojeg je i glavni haški tužilac Serge Brammertz 2018. godine kritizirao zbog potkopavanja "povjeranja žrtava" nakon što se založio za transfer osuđenog ratnog zločinca Marka Make Radića Hrvatskoj, odakle je u međuvremenu pušten na slobodu, a prošle godine i ubijen u Mostaru, imao je mnogo toga za zamjeriti Vehaboviću na evropskim adresama.
Dragan Bursać: Jesu li Stari Rimljani iz RS?
"Gospodin Vehabović već tjednima, ako ne i mjesecima, nastupa u medijima i okruglim stolovima kao politički glasnogovornik i zagovornik unitarističke politike jedne prepoznatljive političke opcije u BiH, tumačeći presude Europskog suda za ljudska prava na način koji zanemaruje odredbe Ustava BiH, a sve suprotno samom karakteru višenacionalne Bosne i Hercegovine i slobodan sam kazati na način na koji se odluke ovog uvaženog suda ne mogu tumačiti. Niko ne smije tumačiti odluke, a pogotovo ne pojedinac iz Vaših redova, političkim jezikom, te na taj način ugroziti kvalitetu sudskih odluka, a samim time i vladavinu prava", napisao je, uz ostalo, ministar Grubeša.
Šta smeta HDZ-u?
U izjavi za portal Radiosarajevo.ba sudija Vehabović kaže da je znao da je pismo upućeno na adrese u Evropskom sudu za ljudska prava.
"Moj jedini komentar može biti da, kao sudija, normalno da vodim računa o dometima funkcije koju imam. U svakom slučaju je uvijek praksa na Evropskom sudu za ljudska prava da svaki sudija pokušava, u okviru svojih mogućnosti, da utječe na vlast države iz koje dolazi da se provode presude koje donosi taj sud. Naravno, to je potpuno kompatibilno s funkcijom sudije koju obavljam", kaže Vehabović za Radiosarajevo.ba.
Dodaje kako nikada neće propustiti priliku da svaki put iznova ponovo ukaže na stav 43. iz presude u slučaju građanke Bosne i Hercegovine, gospođe Azre Zornić, a što mu je i ovaj put, očito, zamjerano.
"Tamo je vrlo jasno rečeno šta Bosna i Hercegovina treba da uradi ukoliko želi da riješi pitanje diskriminacije u Ustavu BiH i u Izbornom zakonu BiH. Nije zgorega čak ni ovaj put da ponovim jer smatram da se radi o jednom vrlo važnom stavu, a to je citiram: 'U presudi Sejdić-Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do krhkog primirja, te da je cilj odredbi bio da se zaustave brutalni sukobi koji su obilježeni genocidom i etničkim čišćenjem. Priroda tog sukoba je bila takva da je bilo neophodno pristati na konstitutivne narode kako bi se osigurao mir. Sada (u trenutku donošenja presude bilo je 18, a sada je cijelih 26 godina, op.a.), nakon sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljnjeg odlaganja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu BiH osigurati pravo da se kandidira za Predsjedništvo i Dom naroda BiH, bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti i davanja posebnih prava konstitutivnim naroda, uz isključivanje manjina ili građana BiH'."
Ako se, dodao je sudija Vehabović, nekome ne sviđa ovakav stav Evropskog suda, "taj nema problem sa mnom, već ima problem s pitanjem demokratskog funkcioniranja jedne države i pitanjem vladavine prava i pitanjem ljudskih prava".
U pismu ministar Grubeša navodi i kako sudija Vehabović iznosi stavove suprotne Ustavu. Vehabović ovako odgovara:
"Naravno da ja iznosim stavove koje su suprotne (ovakvom) Ustavu, ali u skladu sa odlukom Evropskog suda ljudska prava jer ovaj stav poziva BiH da promijeni svoj Ustav. U toj istoj presudi je utvrđeno da je diskriminatoran i da ga treba promijeniti u skladu s tom i ne samo tom presudom. S toga pozivam ministra da prvo pročita presudu".
To su gluposti
Na pitanje zašto njegovi stavovi toliko smetaju HDZ-u BiH, toliko da se poseže za jednim ovakvim potezom, sudija Vehabović, također, kaže:
"Ja mogu da pretpostavljam da se u suštini radi o neslaganju s presudama Evropskog suda za ljudska prava. To mogu samo da pretpostavim, jer ako se zalažemo za izvršavanje presuda, moramo ih pročitati da vidimo koji su to elementi koje je nemoguće zaobići u ovim razgovorima. Tako da ne želim da bilo šta nagađam, ali kao i do sada, držim se, prije svega, odluka, presuda Evropskog suda i za njih se zalažem."
Komentirajući optužbe da je "glasnogovornik jedne političke opcije", Vehabović je vrlo jasan.
"Mogu reći da su to gluposti. Ja nikad nisam bio član nijedne partije i nemam namjeru da budem. Prema tome, takve stavove bi morao da zastupa sudija Evropskog suda iz bilo ikoje države da dolazi, ne samo u pogledu presuda koje se tiču BiH, već i svih drugih presuda koje je donio Evropski sud za ljudska prava, a nisu provedene. Ja s tim stvarno nemam problema", zaključio je Vehabović.
Šta je 'presuda Zornić'?
Europski sud za ljudska prava je 15. jula 2014. donio presudu u predmetu Zornić protiv Bosne i Hercegovine (predmet broj 3681/06). Sud je zaključio da je došlo do povrede člana 14 (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3 Protokola broj 1 (pravo na slobodne izbore) uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Povreda se odnosi na nemogućnost Azre Zornić da učestvuje na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine. Sud je zaključio i da je došlo do povrede člana 1 Protokola broj 12 (opća zabrana diskriminacije) uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Zornić se obratila Europskom sudu za ljudska prava jer nije mogla da učestvuje kao kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica bilo koje etničke grupe. U obrazloženju svoje odluke, Sud je, između ostalog, utvrdio da je ovaj slučaj identičan ranijem predmetu Sejdić i Finci, jer je i Zornić onemogućena da učestvuje na izborima za Dom naroda na osnovu svog etničkog porijekla, te je zaključio da kontinuirana nemogućnost podnositelja predstavki da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje što te odredbe Ustava čini diskriminirajućim.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.