Suad Kurtćehajić: Bošnjaci su napravili velike greške 1991. i 1993. godine

26
Radiosarajevo.ba
Suad Kurtćehajić: Bošnjaci su napravili velike greške 1991. i 1993. godine
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba / Suad Kurtćehajić

Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, na Javnoj tribini pod nazivom Diskurs o bosanstvu, istine i zablude o našim identitetima održanoj danas u hotelu Holiday ističe da neki naši akademici i univerzitetski profesori smatraju da je rješenje jednostavno. 

Kazao je da su Bosanci nacija a Bošnjaci, Srbi, Hrvati i drugi da su narodi te da se Bosanci i Bošnjaci ne prepliću jer su to dva odvojena identiteta. Bilo bi lijepo da je to tako, ali nažalost nije. U tom smislu Kurtćehajić je  najprije naglasio da danas u svijetu prevladavaju dva koncepta nacije.

Dominantan je francuski koncept koji razlikuje naciju i narod i prema tom konceptu nacija je zajednica građane jedne države a narod zajednica koja ima povezanost kroz zajedničku tradiciju, kulturu, historiju, osjećaj pripadnosti i sl. Većina država u savremenom svijetu živi po tom konceptu. Drugi je stari germanski  koncept koji danas zovu istočni ili ranije sovjetski. Prema tom konceptu narod i nacija su sinonimi.

Pogledajte kako su radnici KJKP Rad dizali parkirana vozila ispred kontejnera

Pogledajte kako su radnici KJKP Rad dizali parkirana vozila ispred kontejnera

Na prostoru ex Jugoslavije vladao je istočni koncept nacije. Jugoslavija je imala šest naroda odnosno nacija. Raspadom Jugoslavije ništa se nije promijenilo u tom pogledu. Svi njeni narodi Srbi, Hrvati, Crnogorci, Makedonci, Slovenci i Muslimani, a od 1993. godine Bošnjaci postali su i narodi i nacije ne samo u svojim matičnim državama nego i van njih. Nijedna od država nastala raspadom Jugoslavije nije u tom smislu jednonacionalna.

Kurtćehajić smatra da je velika greška napravljena najprije 1991. godine što bosanski muslimani nisu promijenili naziv Musliman sa nazivom Bosanac koji je otvoren za sve religije i ateizam i uz to je prvi, pravi, prirodni, najbliži, najlogičniji i uz to savremen naziv koji je izveden iz naziva naše države. Da je to 1991. godine  urađeno danas bi možda imali  oko 70 posto Bosanaca, a i pozicija Bosne i Hercegovine bi u jugoslovenskoj krizi i raspadu koji je slijedio bila mnogo bolja.

Nenad Stevandić tvrdi da OHR i ambasade lažu: 'RS nikoga neće napasti'

Nenad Stevandić tvrdi da OHR i ambasade lažu: 'RS nikoga neće napasti'

Druga greška prema Kurtćehajiću učinjena je 1993. godine kada se za etničko i nacionalno ime uzeo naziv Bošnjak koji može imati određeno historijsko opravdanje, ali je to bio naziv za stanovnike Bosne  u teritorijalnom  smislu uglavnom u periodu Bosne pod Osmanlijama  (u srednjevjekovnoj Bosni stanovništvo Bosne je označavano Bošnjanima), ali ne i u etničkom jer nije postojala svijest o pripadnosti jedinstvenom narodu.  

Kurtćehajić smatra da je Bošnjak bio ugarski naziv za stanovnika Bosne i najvjerovatnije preuzet u domaću upotrebu preko dalmatinskih franjevaca te kao tuđinski ne bi smio da bude korišten u važnim obilježjima države kao što je ime naroda i nacije. Taj naziv Bošnjak koristili su i Poljaci, Allbanci, Srbi iz Srbije, Hrvati na prostoru Hrvatske koja je svakako bila u Ugarskoj a kasnije u Austro-Ugarskoj.

Mit o višestoljetnom imenu Bošnjak je stvoren na osnovu kako su nas drugi zvali Garašanin 1844, Matica srpska 1825, hrvatski pisci i historičari koji su živjeli u Ugarskoj a kasnije Austro-Ugarskoj ali svima njima je to bila teritorijalna odrednica za stanovništvo Bosne.

Bećirović: "Neprocjenjiv je doprinos akademika Jahića utemeljenju i razvoju bosnistike kao nauke"

Bećirović: "Neprocjenjiv je doprinos akademika Jahića utemeljenju i razvoju bosnistike kao nauke"

Ono što ne ide u prilog nazivu Bošnjaci je činjenica da je Benjamin Kalaj Austro-Ugarski upravitelj (1882) nad BiH od 1886-1903 punih sedamnaest godina radio na ideji integralnog bosanstva koja se rjeđe  prevodi bošnjaštva i u tom smislu je pomogao formiranje lista Bošnjak 1991. godine na čelu sa Mehmedom Kapetanovićem Ljubušakom i Safvet begom Bašagićem koji je u prvom broju napisao pjesmu "Znaš Bošnjače" kako bi u romantičnom zanosu okrenuo stanovništvo Bosne prema bošnjačkom identitetu.

Zato akademik Kurtćehajić smatra da trebamo skinuti koprenu sa očiju, prihvatiti historijske greške i resetovati se na prirodne postavke: Bosna i Hercegovina, bosanski narod, bosanska nacija i bosanski jezik a kad se stvore uslovi razmišljati i o vraćanju jedinog pravog imena za naš geopolitički prostor Bosna umjesto kolonijalnog Bosna i Hercegovina koje nam je uvela AustroUgarska na Berlinskom kongresu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (26)

/ Povezano

/ Najnovije