Suad Kurtćehajić: Bošnjaci su napravili velike greške 1991. i 1993. godine

26
Radiosarajevo.ba
Suad Kurtćehajić: Bošnjaci su napravili velike greške 1991. i 1993. godine
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba / Suad Kurtćehajić

Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, na Javnoj tribini pod nazivom Diskurs o bosanstvu, istine i zablude o našim identitetima održanoj danas u hotelu Holiday ističe da neki naši akademici i univerzitetski profesori smatraju da je rješenje jednostavno. 

Kazao je da su Bosanci nacija a Bošnjaci, Srbi, Hrvati i drugi da su narodi te da se Bosanci i Bošnjaci ne prepliću jer su to dva odvojena identiteta. Bilo bi lijepo da je to tako, ali nažalost nije. U tom smislu Kurtćehajić je  najprije naglasio da danas u svijetu prevladavaju dva koncepta nacije.

Dominantan je francuski koncept koji razlikuje naciju i narod i prema tom konceptu nacija je zajednica građane jedne države a narod zajednica koja ima povezanost kroz zajedničku tradiciju, kulturu, historiju, osjećaj pripadnosti i sl. Većina država u savremenom svijetu živi po tom konceptu. Drugi je stari germanski  koncept koji danas zovu istočni ili ranije sovjetski. Prema tom konceptu narod i nacija su sinonimi.

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Velike gužve u dijelu grada

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Velike gužve u dijelu grada

Na prostoru ex Jugoslavije vladao je istočni koncept nacije. Jugoslavija je imala šest naroda odnosno nacija. Raspadom Jugoslavije ništa se nije promijenilo u tom pogledu. Svi njeni narodi Srbi, Hrvati, Crnogorci, Makedonci, Slovenci i Muslimani, a od 1993. godine Bošnjaci postali su i narodi i nacije ne samo u svojim matičnim državama nego i van njih. Nijedna od država nastala raspadom Jugoslavije nije u tom smislu jednonacionalna.

Kurtćehajić smatra da je velika greška napravljena najprije 1991. godine što bosanski muslimani nisu promijenili naziv Musliman sa nazivom Bosanac koji je otvoren za sve religije i ateizam i uz to je prvi, pravi, prirodni, najbliži, najlogičniji i uz to savremen naziv koji je izveden iz naziva naše države. Da je to 1991. godine  urađeno danas bi možda imali  oko 70 posto Bosanaca, a i pozicija Bosne i Hercegovine bi u jugoslovenskoj krizi i raspadu koji je slijedio bila mnogo bolja.

Nenad Stevandić tvrdi da OHR i ambasade lažu: 'RS nikoga neće napasti'

Nenad Stevandić tvrdi da OHR i ambasade lažu: 'RS nikoga neće napasti'

Druga greška prema Kurtćehajiću učinjena je 1993. godine kada se za etničko i nacionalno ime uzeo naziv Bošnjak koji može imati određeno historijsko opravdanje, ali je to bio naziv za stanovnike Bosne  u teritorijalnom  smislu uglavnom u periodu Bosne pod Osmanlijama  (u srednjevjekovnoj Bosni stanovništvo Bosne je označavano Bošnjanima), ali ne i u etničkom jer nije postojala svijest o pripadnosti jedinstvenom narodu.  

Kurtćehajić smatra da je Bošnjak bio ugarski naziv za stanovnika Bosne i najvjerovatnije preuzet u domaću upotrebu preko dalmatinskih franjevaca te kao tuđinski ne bi smio da bude korišten u važnim obilježjima države kao što je ime naroda i nacije. Taj naziv Bošnjak koristili su i Poljaci, Allbanci, Srbi iz Srbije, Hrvati na prostoru Hrvatske koja je svakako bila u Ugarskoj a kasnije u Austro-Ugarskoj.

Mit o višestoljetnom imenu Bošnjak je stvoren na osnovu kako su nas drugi zvali Garašanin 1844, Matica srpska 1825, hrvatski pisci i historičari koji su živjeli u Ugarskoj a kasnije Austro-Ugarskoj ali svima njima je to bila teritorijalna odrednica za stanovništvo Bosne.

Bećirović: "Neprocjenjiv je doprinos akademika Jahića utemeljenju i razvoju bosnistike kao nauke"

Bećirović: "Neprocjenjiv je doprinos akademika Jahića utemeljenju i razvoju bosnistike kao nauke"

Ono što ne ide u prilog nazivu Bošnjaci je činjenica da je Benjamin Kalaj Austro-Ugarski upravitelj (1882) nad BiH od 1886-1903 punih sedamnaest godina radio na ideji integralnog bosanstva koja se rjeđe  prevodi bošnjaštva i u tom smislu je pomogao formiranje lista Bošnjak 1991. godine na čelu sa Mehmedom Kapetanovićem Ljubušakom i Safvet begom Bašagićem koji je u prvom broju napisao pjesmu "Znaš Bošnjače" kako bi u romantičnom zanosu okrenuo stanovništvo Bosne prema bošnjačkom identitetu.

Zato akademik Kurtćehajić smatra da trebamo skinuti koprenu sa očiju, prihvatiti historijske greške i resetovati se na prirodne postavke: Bosna i Hercegovina, bosanski narod, bosanska nacija i bosanski jezik a kad se stvore uslovi razmišljati i o vraćanju jedinog pravog imena za naš geopolitički prostor Bosna umjesto kolonijalnog Bosna i Hercegovina koje nam je uvela AustroUgarska na Berlinskom kongresu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (26)

/ Povezano

/ Najnovije