Stipe Prlić: Rezultat politike HDZ-a je sve manji broj Hrvata u BiH

Mislim da se treba čuvati ishitrenih i isprovociranih reakcija koje bi mogle dovesti do daljnje eskalacije odnosa, kaže u intervjuu za Radiosarajevo.ba predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u Bosni i Hercegovini Stipe Prlić.

Prlić je na čelo HNV-a izabran sredinom prošle godine, a danas jedan od rijetkih kritičara politike Hrvatske demokratske zajednice, ali i drugih nacionalističkih politika, apelirajući na dijalog i, kako on kaže, pomirenje nacionalnog i građanskog kao rješenje u Bosni i Hercegovini. Istovremeno podsjeća i na položaj Hrvata u drugim dijelovima BiH, osim u zapadnoj Hercegovini, gdje su Hrvati u većini.

Radiosarajevo.ba: Gospodine Prlić, Vi ste na čelu Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u Bosni i Hercegovini, organizacije koja je nesumnjivo odigrala vrlo pozitivnu ulogu u prošlosti Bosne i Hercegovine. Svjesni ste da su danas mnogi iskreno zabrinuti za poziciju države, pa i zbog mogućnosti konflikta? Kako Vi gledate poziciju u kojoj smo se našli? Jeste li i koliko ste zabrinuti?

Trending

Ovo je lista zemalja koje će biti kosponzori rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a

Prlić: Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini (HNV BiH) je prva nevladina organizacija s hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini formirana početkom ratnih devedesetih.

Tada, u ratno vrijeme našli smo snage i razuma da sudjelujemo u stabilizaciji odnosa, prije svega između Hrvata i Bošnjaka tj. HVO-a i Armije BiH. Nažalost, danas je jako teško i nezahvalno procjenjivati i predvidjeti daljnja događanja. Mislim da će vrlo dobar indikator biti potezi vlasti u Republici Srpskoj sredinom siječnja za kada je Milorad Dodik najavio određene konkretne poteze po pitanju donošenja zakonskih rješenja, a kojima bi se išlo u smjeru daljnjih preuzimanja nadležnosti države Bosne i Hercegovine.

Mislim da se treba čuvati ishitrenih i isprovociranih reakcija koje bi mogle dovesti do daljnje eskalacije odnosa. Očigledno je da će međunarodni faktor imati pune ruke posla u Bosni i Hercegovini, ako ništa drugo, njihov fokus će biti itekako orijentiran na Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu.

Nacionalno i građansko

Radiosarajevo.ba: Malo je poznato da je organizacija koju vodite inicijator Washingtonskog sporazuma koji je doveo do stabiliziranja hrvatsko-bošnjačkih odnosa. Kako danas na iskrenim odnosima ponovo stabilizirati te odnose, ali i državu koja se blokira i dovodi u pitanje?

Prlić: Točno je da je HNV bio u značajnoj mjeri i inicijator i kreator Washingtonskog sporazuma. Odnosi se mogu poboljšati, kako tada, tako i danas jedino razgovorom i kompromisom. Mislim da taj razgovor nema alternativu, iako smo svi zajedno iscrpljeni iščekivanjem nekakvih dogovora koji bi zemlju napokon pokrenuli naprijed.

Očigledno je da politički problemi postoje i takvi problemi jedino mogu imati politička rješenja, a koja mogu proći ukoliko imaju podršku većine političkih faktora u Bosni i Hercegovini. Bojim se da takav kompromis još uvijek nije na vidiku. U ovom momentu ne vidim da postoji politička volja kod političkih aktera i sve mi se čini da im svima odgovara status quo.

Radiosarajevo.ba: U javnosti se spominjao prijedlog HNV-a kojim nastojite donijeti "balans između nacionalnog i građanskog", u kojoj fazi je taj prijedlog i možete li nam reći nešto više o njemu? Šta bi on mogao da donese?

Prlić: Smatram da je balans između nacionalnog i građanskoga nešto što je nužno za bosanskohercegovačko društvo i državu.

Naime, vođen činjenicom da i dalje većina građana daje svoj glas nacionalnim strankama u prvom redu HDZ-u, SDA-u i SNSD-u onda je sasvim jasno da građani, ipak, ne odustaju od onog nacionalnog i da im je to važno, tako da ne vidim prostora da se preko noći nešto radikalno mijenja.

Taj balans između nacionalnog i građanskog bi svakako relaksirao odnose jer bi se eliminirao strah od dominacije s jedne strane, ali i strah od raspada države s druge strane.
Prijedlog koji HNV podržava jesu Principi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine koje podržava zajedno s još nekoliko nevladinih udruga: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće Bosne i Hercegovine i Forum parlamentaraca Bosne i Hercegovine 1990 godine.
Na ovakav način pokušavamo doprinijeti mogućnosti dogovora. Navedene principe intenzivno promoviramo i predstavljamo, te smo u proteklih nekoliko mjeseci imali okrugle stolove u Bihaću, Mostaru, Tuzli i Brčkom, a u ovom mjesecu će predstavljanje istih biti i u Banjoj Luci. S principima smo upoznali i predstavnike međunarodne zajednice i predstavnike političkih stranaka. Svi oni koji žele dati podršku principima to mogu uraditi preko web stranice: https://www.izmjeneustava.com/.

Položaj Hrvata u RS-u

Radiosarajevo.ba: Čini se da su pregovori o izbornoj reformi uz posredovanje međunarodnih predstavnika odgođeni ili, propali, s obzirom da ulazimo u izbornu reformu. Vi ste se usprotivili izmjenama Izbornog zakona BiH kako to predlažu Čović i HDZ BiH. Zašto?

Prlić: Moja i naša zamjerka se odnose na izračune od strane HDZ-a po kojima pravo na izbor u Dom naroda Parlamenta FBiH nemaju pripadnici onih naroda u izbornim jedinicama u kojima je njihov udio u ukupnoj strukturi stanovništva ispod 5.8%.

Posebno želim istaknuti poziciju Hrvata u Republici Srpskoj koji ne postoje u računicama HDZ-a i odavno su žrtvovani. To je primaran razlog zbog čega smo se usprotivili tom prijedlogu.

Vjerujem da Vas zanima i moj stav o drugim prijedlozima tako da želim istaknuti i prijedlog SDA, koji je apsolutno poguban jer oni inzistiraju na određenim stvarima kao što je svođenje nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH na razinu Vijeća naroda u Republici Srpskoj. To je po mom mišljenju neprihvatljivo jer onda ispada da je pozicija Hrvata i Bošnjaka u RS-u odlična te da isti model treba primijeniti i u Federaciji, a svi dobro znamo kakva je pozicija Hrvata i Bošnjaka u RS-u.

Čini mi se da je logičnije inzistirati da Vijeće naroda u Republici Srpskoj ima ovlasti kao što to ima Dom naroda u Federaciji i na takav način poboljša pozicija bošnjačkog i hrvatskog naroda u tom entitetu. Svjestan sam da je potrebno eliminirati i blokade države koje su sustavno prisutne, međutim, kao što vidite nema jednostavnog recepta kako doći do rješenja.

Presude Evropskog suda – sramota svih nas

Radiosarajevo.ba: Ipak, kako gledate na paradoks da više od decenije nisu implementirane važne presude Evropskog suda, pa u pogledu diskriminacije bh. građana?!

Prlić: To je sramota svih nas u Bosni i Hercegovini, a posebno onih koji se zaklinju u europske vrijednosti i kojima su puna usta demokracije. Problem implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava se godinama vuče i veže se u pakete s drugim političkim dogovorima.

Koliko vidim tema dosadašnjih razgovora su bile ograničene izmjene Ustava i Izbornog zakona kojima bi bile omogućene kandidature i građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda za članove Predsjedništva i za državni Dom naroda. Pregovori su prekinuti i mislim da smo u ovom momentu još dalje od bilo kakvog dogovora i kompromisa, kojim bi se eliminirale postojeće diskriminacije.

Franjevci osjećaju bilo stanovništva

Radiosarajevo.ba: Kako vidite pozicije nacionalnih, ili nacionalističkih, politika u BiH? Nerijetko ste bili kritični prema HDZBiH i politici Dragana Čovića, kako je danas vidite? Šta je ta politika donijela bh. Hrvatima? S druge strane kako vidite pozicije ostalih nacionalnih stranaka?

Prlić: Politika HDZ-a je jasna, oni i ne kriju svoje pozicije. Oni su nacionalna stranka s jasnim planovima za opstanak na vlasti. Cilj joj se apsolutna homogenizacija svog biračkog tijela i to vrlo dobro rade. Rezultat politike HDZ-a je sve manji broj Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Nacionalistička politika predvođena SNSD-om je, također, jasna, što više Republike Srpske, a što manje države Bosne i Hercegovine. Treći nacionalni pandan politikama HDZ-a i SNSD-a je SDA kao nacionalna stranka koja se nominalno zalaže za državu, a najviši dužnosnici ove stranke javno govore o tome kako će ovladati brojem nad drugima u narednih 30 do 50 godina, što jasno ukazuje kakvu oni zapravo državu žele. Ukratko, ove tri nacionalističke politike funkcioniraju po principu spojenih posuda i hrane jedna drugu.

Radiosarajevo.ba: Da li su Hrvati Bosne na određen način zapostavljeni u politici HDZBiH? Na to odavno upozoravaju i bosanski franjevci.

Prlić: Ne bih se mogao staviti u kožu nekog Hrvata u Bosni i je li se i u kojoj mjeri osjeća zapostavljen od neke političke opcije.

Međutim, ono što mi zapada u oči je činjenica da nije pala podrška HDZ-u BiH u dijelovima recimo srednje Bosne ili Posavine, HDZ u tim sredinama i dalje dobiva značajnu podršku. Štoviše u tim sredinama HDZ mahom uvjerljivo pobjeđuje što dodatno potvrđuje tezu o apsolutnoj homogenizaciji biračkog tijela. U nekim sredinama kao što su veći gradovi u Bosni, kao Sarajevo i Tuzla, tu se Hrvati vjerojatno u određenoj mjeri odlučuju dati podršku strankama ljevice.

Da zaključim, ako je netko zapostavljen od nekoga onda logikom stvari ne bi trebao dati podršku tom istom, međutim ja to ne vidim u ovom momentu.

S druge strane bosanski franjevci najbolje zapravo osjećaju bilo tog stanovništva, a oni, koliko vidim, nisu najzadovoljniji trenutnim politikama i jasno ukazuju na to.