Izborne igre u BiH: Krađe identiteta, hiljade stogodišnjaka, a glasaju i mrtvi

Kako se približava 7. oktobar i dan Općih izbora u Bosni i Hercegovini tako je sve prisutnija priča o izbornom inženjeringu. Različito manipuliranje sa biračkim spiskovima, nebrisanje umrlih osoba sa biračkog spiska, lažne prijave glasanja u inostranstvu i krađa identiteta su uobičajena pojava.

Nakon nedavnog pisanja medija o velikom broju stogodišnjaka registriranih za glasanje, oglasila se Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) navodeći da u BiH živi 769 osoba starijih od stotinu godina.

“Zaključno sa 15. septembrom, najstarija osoba u BiH ima 113 godina, imamo 218 stogodišnjaka i 551 stogodišnjakinja”, potvdili su iz IDDEEA.

Ipak, ako je suditi po Centralnom biračkom spisku, imamo više stogodišnjaka od Japana, s obzirom na to da ih na spiksu za glasanje ima skoro devet hiljada...

Sve je po zakonu

Pojašanjavajući cjelokupnu situaciju oko biračkih spiskova, glasnogovornica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Maksida Pirić izjavila je za Radiosarajevo.ba da CIK BiH radi birački spisak onako kako je to propisano zakonom.

“Godišta posebno svakog birača ne analiziramo. Što se tiče tvrdnje da ima stogodišnjaka moguće i da ima, ali moguće je isto tako da su živi. S druge strane i bez obzira ukoliko bi se ime umrle osobe našlo na biračkom spisku nije moguća zloupotreba. Ukoliko se ona i desi ona je lako uočljiva i lako se može dokazati, pa nakon toga tužilaštvo može putem svojih postupaka na kraju i sud može izreći zatvorsku kaznu. U dosadašnjem izborima koje smo proveli samo smo jednom imali slučaj da je pored imena umrle osobe stajao potpis i na tom biračkom mjestu su poništeni izbori”, napomenula je naša sagovornica.

Spomenula je da se za glasanje izvan BiH na Općim izborima 2018. godine prijavilo oko 77.000 birača.“U postupku prijave i provjere, Komisija je odbila nešto više od 9.000 birača prijavljenih za glasanje izvan BiH. Mehanizam koji smo poduzeli da ne bi došlo do zloupotrebe jeste preporučena pošta biračima koji glasaju izvan BiH”, rekla je Pirić.

Naša sagorovnica napominje da Centralna izborna komisija BiH ponovo poziva građane da provjere status svoje registracije i ukoliko ima slučajeva da je neko nekoga prijavio mimo njegove volje da ih o tome obavijesti.

“Do sada smo primili negdje oko 400 prijava koje se odnose na birače odnosno na zloupotrebu njihovog biračkog prava. Prvi set tih dokumenata proslijedili smo u nadležnost Tužilaštvu BiH”, kazala je Pirić.

Ipak, vrijedi naglasiti da je, u odnosu na prošle izbore, broj glasača koji glasaju putem pošte porastao za 30 hiljada.

Nekoliko prijava poslali su i čitatelji našeg portala. Primjerice, tako je bh. državljanin Sulejman S. (podaci poznati redakciji) koji živi u Njemačkoj i nije glasao, otkrio da je neko već glasao u njegovo ime. Taj "neko" napisao je kako živi u Hrvatskoj, a Sulejman tamo nikad nije živio. Isto je i sa ženom S.L.A, inače rodicom Sulejmana S. Oba ova slučaja su se dogodila u Orašju, a cijeli je slučaj prijavljen CIK-u.

Također, Alen Kajtezović, koji živi u BiH, saznao je da ga je izvjesna osoba iz Velike Kladuše prijavila da živi u Austriji te da je već glasao. I ovaj je slučaj prijavljen CIK-u. Brojni Srebreničani prijavili su da su ih registrirali za glasanje iz Srbije.

Vehid Šehić iz Koalicije Pod lupom komentirao je kako bi izborne prevare ovaj put mogle biti masovna pojava. Podsjeća i da su Facebookom nedavno kružile sumnjive nagradne igre u kojima su se tražile fotokopije ličnih karata...

Kako je moguće

Politički analitičar Almir Terzić objasnio je za Radiosarajevo.ba da je bilo slučajeva da se sa jedne adrese prijavi i do stotinu birača u inostranstvu i da je to bilo najozbiljnije ugrožavanje izbornog procesa u BiH.

“Srećom, takve situacije na vrijeme su prepoznate i CIK BiH je odbio nekoliko hiljada osoba. Imamo prisutnu tu manipulaciju u pogledu glasanja. Kada je u pitanju broj umrlih osoba evidentiranih na centralnom biračkom spisku treba jasno reći da sasvim sigurno postoji sprega lokalnih vlasti i matičnih ureda koji nedovoljno brzo ažuriraju spiskove. Općinske administracije dužne su evidentirati svaku umrlu osobu. Kako je moguće da izdate izvod iz matične knjige umrlih, a da i dalje zadržavate takvu osobu na centralnom biračkom spisku”, izjavio je Terzić.

Prema njegovim riječima, nedovoljna ažurnost tih podataka dovodi do toga da zapravo IDDEA ima krive informacije koje kasnije proslijeđuje Centralnoj izbornoj komisiji i imamo pogrešan uvid.

“Administracija u BiH ozbiljno mora se pozabaviti centralnim biračkim spiskom i na osnovu, toga ne smije dozvoliti da građani počnu sumnjati u vjerodostojnost takvih biračkih spiskova. Ukoliko izostane adekvatna kontrola onda, naravno, postoji mogućnost u izbornu manipulaciju i pokušaja izbornog inženjeringa”, zaključio je Terzić.

Ipak, iz Udruženja Zašto ne priči daju drugi ton.

"Nakon popisa provedenog 2013. godine, uporedili smo podatke statističkih agencija i podatke o broju stanovništva dobijene na popisu i utvrdili da podaci sa popisa u nekim opštinama značajno odstupaju od statističkih procjena Zavoda za statistiku - iza kojih je stajalo 20 godina evidencije o rođenim, umrlim, doseljenim i odseljenim osobama. Opštine koje su godinama prije toga bilježile konstantan pad broja stanovnika, na popisu su odjednom zabilježile skok koji je bio vrlo teško objašnjiv. Jednako nejasan bio je i pad broja stanovnika u opštinama koje su do tada bilježile rast. Tačnije, jedino moguće objašnjenje bilo je “fingiranje” brojeva tokom provođenja popisa", objašnjavaju iz Udruženja.

Iste općine

Uglavnom se “lampice” pale u istim općinama - Dobretići, Ravno, Stolac, Tomislavgrad...

"Nagli skok broja dopisnih birača možda bi se mogao tumačiti kao posljedica sve masovnijeg odlaska ljudi iz BiH, i/ili legitimnih kampanja da se oni registruju. Taj broj je neosporno veliki i zaista doseže desetine hiljada ljudi koje su u toku aktuelnog mandata napustile ovu državu. No, postoji nekoliko faktora koji ne govore u prilog takvom objašnjenju, uključujući i niz pitanja koja se otvaraju kada se uporede podaci sa popisa i sa biračkog spiska.

Jedno od njih je - kako je moguće da se 2013. godine naglo poveća broj stanovnika sa stalnim boravištem u jednoj opštini, a zatim se poveća i broj birača registrovanih u inostranstvu u istoj toj opštini? Na to pitanje ima više odgovora, a svi ukazuju na manipulisanje barem jednim procesom - popisnim ili izbornim. Jedna je mogućnost da su su 2013. godine ljudi popisivani kao da žive u BiH, iako su zapravo živjeli u inostranstvu. Nakon toga, 2018. su registrovani za izbore tamo gdje zaista žive? Međutim, u većini ovakvih opština je, kako je rečeno, prethodno postojao trend depopulacije, te je upitno da li “popisani” i “registrovani” ljudi uopšte postoje. Treća mogućnost je da se radi o posljedici manipulacija i popisnim i izbornim procesom - to jest, da je ista “mašinerija” koja je korištena da vještački poveća broj osoba koje žive u opštinama u BiH, sada iskorištena da izmisli nove bh. birače u inostranstvu", poručuju iz Udruženja.

Imajući u vidu da je do sada zabilježeno oko 400 potvrđenih slučajeva krađe identiteta i sličnih manipulacija, to govori u prilog tvrdnji da je u toku organizovana aktivnost političkih stranaka koje su se aktivirale na lažnoj registraciji birača iz inostranstva.

"Činjenica da se najveći rast broja dopisnih birača nalazi u opštinama sa značajnim procentom hrvatskog stanovništva, u opštinama gdje je na vlasti HDZ, te da je najveći skok novih birača registrovan u Hrvatskoj, ostavlja malo prostora za sumnju u to da se radi o borbi za svaki glas u ovom biračkom tijelu. Sličnu situaciju nismo imali u 2014. godini, kada je, recimo, "konkurencija” na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bila mnogo manja nego danas - barem sa stanovišta kandidata HDZ BiH", navode iz Zašto ne.