Senka Mesihović-Dinarević: Prekasno otkriven visok pritisak - ubija djecu!

Akademkinja Senka Mesihović-Dinarević učestvovala je u radu XII. Internacionalne ljetne škole koja je od 6. do 9. septembra ove godine održana u Budvi. Ljetnu školu je organizirao Univerzitet Ujedinjenih naciji-Evropski centar za mir i razvoj.

Predavači ove prestižne škole su eminentni ljekari iz Amerike i Evrope, a polaznici ljekari kardiolozi, dječji kardiolozi, internisti, epidemiolozi iz cijele regije Balkana.

Profesorica Mesihović-Dinarević je prezentirala tri predavanja i to: "Internacionalne najbolje prakse u prevenciji, tretmanu i kontrolu kardiovaskularnih bolesti", "Pedijatrijska Hipertenzija", te predavanje na temu "Post-COVID kod djece u Sarajevu – šta smo naučili?

Trending

UEFA kaznila Hrvatski nogometni savez

Milioni izgubljenih života

Mesihović-Dinarević je tokom svojih predavanja upozorila da su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok invalidnosti i prerane smrti u cijelom svijetu; te značajno doprinose rastućim troškovima zdravstvene zaštite.

"Bazična patologija je ateroskleroza. Od kardiovaskularne bolesti u svijetu umire 17.5 miliona ljudi, što predstavlja 30 posto od ukupnog broja umrlih. U evropskom regionu ukupna smrtnost bila je 9.6 miliona ljudi. Od toga od kardiovaskularnih bolesti je umrlo 4.9 miliona ili 51 posto. Zbog prerane smrti i onesposobljenosti izgubljeno je 34.4 miliona života godišnje, što predstavlja 30 posto od ukupnog broja izgubljenih godina života od svih uzroka smrti. U zemljama u regionu posljednjih nekoliko godina smrtnost od kardiovaskularnih bolesti se kreće od 48 posto do 57 posto od ukupnog broja umrlih. Veoma opsežne istraživačke studije riziko faktora, morbiditeta i mortaliteta kardiovaskularnih bolesti kao epidemiološka istraživanja drugih masovnih nezaraznih bolesti, daju snažnu podršku multifaktorijalnoj, socioekološkoj paradigmi", kazala je, uz ostalo, profesorica Mesihović-Dinarević u Budvi.

Kako je upozorila profesorica MesihovićDinarević, rano otkrivanje bolesti i smanjenje riziko faktora, koji su obuhvaćeni programom prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti, možemo realizovati ukoliko težište zdravstvene zaštite lociramo na primarni nivo, kako bi se kroz racionalnije mjere (jeftinije cost efektivne zdravstvene mjere) zaustavio rast morbiditeta i mortaliteta.

"Neophodnost i opravdanost kontinuirane edukacije potvrđuje činjenica da, uprkos smjernicama za liječenje: akutnog koronarnog sindroma, srčane slabosti, atrijalne fibrilacije i prevencije kardiovaskularnih bolesti, mnogi pacijenti, posebno u regionu Jugoistočne Evrope, ostaju neadekvatno tretirani", dodala je.

Problemi krvnog pritiska

Akademkinja Mesihović-Dinarević navodi da je povišen krvni pritisak vodeći uzrok za razvoj različitih vaskularnih bolesti koji neminovno vodi do prijevremene smrti u djetinjstvu i adolesceniji.

"Nažalost, u svijetu, kao i u mediteranskoj regiji povišen krvni pritisak kod djece i adolescenata rijetko se otkriva na vrijeme. Zbog neadekvantne organizacije primarne zdravstvene zaštite, ljekari ne mjere dovoljno često i redovni krvni pritisak kod djece. Neophodno je u budućnosti omogućiti više prostore i uslova za prevenciju hroničnih bolesti, uključujući hipertenziju, koja zajedno s gojaznočću predstavlja globalnu epidemiju koja pogađa djecu i mlade ljude kako bi prevenirali posljedice, što je moguće ranije. Prevencija posljedica hipertenzije tj. povišenog krvnog pritiska na ciljne organe, počinje u djetinjstvu", kaže Mesihović-Dinarević, te dodaje:

"Imajući u vidu činjenicu da je primarna hipertenzija kod djece često bez simptoma ili sa neprepoznatnim simptomima, neophodno je da sa preventivnim sistematskim mjerenjima krvnog pritiska, otkrijemo najblaže forme hipertenzije kod djece i adolescenata, kako bi što je moguće prije počeli sa tretmanom".

Post-COVID i djeca

Veliki interes polaznika Ljetne škole kao i eminentih predavača, izazvala i prezentirana studija o 70 djece sa PostCOVID iz Sarajeva, koji su dijagnosticirani i liječeni u Poliklinici Eurofarm u Sarajevu.

"Fokus svakog pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti danas,
treba biti mogućnost infekcije COVID-19 kod djece sa atipičnom simptomatologijom i pozitivnom ili sumnjivom epidemiološkom anketom. Kardiovaskularna evaluacija s posebnim osvrtom na koronarne krvne sudovem treba biti uvijek opcija kod postcovid pacijenata. Imunološki status je neophodno provjeriti kod COVID-19 pacijenata kako bi se potpunije razumjela ova intrigantna pandemijska bolest koja pogađa sve generacije", zaključila je Mesihović-Dinarević.