Policija u HNK-a će biti u pripravnosti nakon izricanja presude Prliću i drugima

Dan prije izricanja presude Udruženje Hrvatsko srce nade iz Mostara, Odjel za branitelje HVO Domovinskog rata Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Zaklada za pružanje pravne pomoći braniteljima HVO organizirali su, kako s naveli, molitveni skup uoči izricanja drugostepene presude "hrvatskim uznicima" u Hagu, odnosno najvišim vojnim i političkim zvaničnicima tzv. HR Herceg-Bosne na čelu s Jadrankom Prlićem i ostalima.

Za sada nema drugih najavljenih dešavanja u Hercegovini, ali će zbog bojazni od narušavanja reda i mira policija Hercegovačko-neretvanskog kantona biti u pripravnosti.

"Pripremit ćemo se i biti na terenu. Uradit ćemo plan osiguranja sukladno sigurnosnoj prosudbi kako ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira", rekao je za Radiosarajevo.ba glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić.

Plan osiguranja neće biti izlagan javnosti.

Podsjećamo, udruženje Hrvatsko srce nade je i u junu ove godine organiziralo "veliki skup potpore hrvatskim uznicima u Hagu", na kojem je nastupio kontroverzni Marko Perković Thompson kojem su zabranjivani nastupi diljem Evrope.

Haški sud je šestoricu bh. Hrvata u maju 2013. nepravosnažno osudio na kazne od deset do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima tokom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Slični molitveni skupovi su organizirani u crkvama u BiH i tada.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravosnažno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar odbrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg sudije Jeana Claudea Antonettija, zaključilo da je sukob na prostoru Hercegovine i srednje Bosne 1993. i 1994. godine bio međunarodni sukob u kojem su, pored HVO-a  Armije RBiH, učestvovale i regularne snage Republike Hrvatske, te da je većina zločina nad bošnjačkim stanovništvom počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je učestvovao i dio najvišeg političkog i vojnog vodstva Hrvatske, uključujući i predsjednika dr. Franju Tuđmana.

Cilj udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH, tijesno povezana s Hrvatskom.