Praljkova odbrana: Franjo Tuđman nikad nije tražio podjelu BiH

Ovo je izjavila Nataša Fauveau-Ivanović, članica odvjetničkog  tima Slobodana Praljka, bivšega načelnika Glavnog stožera HVO-a koji je nepravomoćnom presudom osuđen na 20 godina zatvora.

Ona je tokom današnjega, trećega dana rasprave o žalbama pred Žalbenim vijećem Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu, kazala kako je prvostepeno raspravno vijeće u presudi počinilo niz pravnih grješaka kod utvrđivanja činjeničnoga stanja i zanemarilo elementarne standarde prava kao i presumpciju nevinosti.

Govoreći o zaključcima prvostepenoga raspravnoga vijeća, Ivanović je kazala kako je nemoguće da je HVO okupirao određene dijelove teritorija u BiH, jer su HVO osnovali ljudi koji su živjeli u BiH, a osim toga, “HVO su priznali organi BiH i ono je bila sastavnica oružanih snaga BiH".

"Nijedan od elemenata okupacije prvostepeno raspravno vijeće nije utvrdilo. To je velika pravna greška i bilo kakva rasprava o okupaciji je nemoguća", kazala je Fauveau-Ivanović, dodavši i kako nije dokazano nijedno djelo za koje se Praljak tereti.

"Praljak se zalagao za okončanje sukoba i borio se protiv zločina, učinio je što je mogao i nije imao nikakvu zločinačku namjeru", rekla je Fauveau-Ivanović. 

Također, kazala je kako ne stoje ni navodi raspravnog vijeća da su vojnici Hrvatske vojske bili u BiH jer ni je u jednom spisu toga predmeta, kako ističe, ne postoje dokazi i konkretne informacije.

"To je čak potvrdila i vojno promatračka misija Europske zajednica koja nije imala informacije o prisutnosti HV-a na teritoriju BiH", rekla je Fauveau-Ivanović. 

Napomenula je kako su pojedini pripadnici HV-a odlazili u BiH, te da su se neki od njih priključivali HVO-u, a neki Armiji BiH.

"A neki su pripadali i jednoj i drugoj jedinici kao što je to bio slučaj sa Slobodanom Praljkom", kazala je članica Praljkovog odvjetničkog tima.

Fauveau-Ivanović je podsjetila kako postoje brojni dokazi kako je Hrvatska vojska opskrbljivala Armiju RBiH oružjem, obučavala i obrazovala njezine vojnike, u Hrvatskoj je Armija RBiH imala tri logistička centra koji su slobodno djelovala na teritoriju Hrvatske i liječila njihove ranjene vojnike.

"Koja bi to država na svijetu opskrbljivala neprijateljsku vojsku oružjem, opremom i logističkom pomoći? Odgovor je jednostavan – nijedna", kazala je Fauveau-Ivanović.

 Odbrana Praljka podržala je stavove braniteljskih timova Brune Stojića i Jadranka Prlića koje su iznijeli u svezi s udruženim zločinačkim pothvatom, istaknuvši kako je prvostepeno raspravno vijeće Haškog suda napravilo brojne pravne i sudske greške te je pogrešno zaključilo kako postoji udruženi zločinački poduhvat.

"Podjela BiH nije izmišljotina Franje Tuđmana, jer to on nikad nije tražio i stalno se zalagao za suverenu i u međunarodno priznatima granicama BiH... Pojedine međunarodne instance su tražile podjelu BiH, ali to nikad nije doživjelo podršku ni Hrvatske, ni Tuđmana", kazala je Fauveau-Ivanović.

Praljkova odvjetnica Nika Pinter kazala je kako je hrvatsko-bošnjački rat počeo u junu 1993. ofenzivom Armije BiH na HVO, a ne kao što je zaključeno u presudi u januaru 1993. kada se zbio incident na području Gornjeg Vakufa između dviju strana, koji se nije dalje nastavio.
 
Odvjetnica je istaknula da su se zločini tokom hrvatsko-bošnjačkog sukoba događali, no oni nisu bili posljedica udruženoga zločinačkoga pothvata.

Žalbena rasprava trajat će sedam dana, a pravomoćna presuda žalbenoga vijeća, kojim predsjeda sudac Carmel Agius, očekuje se koncem godine.