Plenković prije 20 dana Dodikove teze zvao "suludim", a onda ga primi na visokom nivou

Kada je prije samo 20-tak dana lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik pokušao uvući Republiku Hrvatsku u ono što je ugledni hrvatski novinar Robert Bajruši sažeo u "dijeljenje Bosne i Hercegovine", hrvatski državni vrh je bio vrlo jasan.

Piše: Faruk Vele

Prozreli su i vrlo brzo odbili bilo kakav pokušaj lidera bosanskih Srba da ih za potrebe washingtonskih pregovora Beograda i Prištine uvuče u balkanski karakazan u kojem su stradavali i mnogo umješniji.

Dupli pas na Vučića

Igrajući, sportskim rječnikom kazano, politički "dupli pas" na Aleksandra Vučića, Dodik je predsjedniku Srbije poslao dokumente u kojima ukazuju na "antidaytonsko ponašanje visokog predstavnika" u BiH te dodao kako će spomenutu dokumentaciju poslati i "hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću".

Na precizno pitanje kolege Bajrušija "jesu li stvarno u kontaktima s čelnikom Republike Srpske", odgovori iz državnog vrha RH bili su negativni, i to decidirano:

"Nismo dobili nikakvo pismo, niti znamo o čemu se uopće radi", rekao je Nikola Jelić, glasnogovornik Ureda predsjednika.

Još su precizniji bili u Vladi. Novinar Jutarnjeg lista je razgovarao s jednim od suradnika premijera Andreja Plenkovića, koji je odrješito demantirao vezu s najnovijim Dodikovim nastupima, ali i objasnio pozadinu.

"Četvrtog rujna u Washingtonu će se održati pregovori između Kosova i Srbije, a na ovaj način se pokušava pojačati srpska pozicija. Međutim, Dodikove teze su sulude, kao i uvlačenje Hrvatske u njegove priče o podjeli BiH. Hrvatski stav je jasan: BiH je cjelovita i nedjeljiva država, tri ravnopravna naroda", komentirao je sugovornik Jutarnjeg lista.

Da je kontakata sa Dodikom itekako bilo potvrđuje i sinoćnja vijest da će Dodik danas
boraviti u zvaničnoj posjeti Zagrebu, gdje će se sastati sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Sastanak Dodika sa Milanovićem predviđen je u 16 sati, a sa Plenkovićem u 17.30, najavljeno je iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

Iako za konačne analize najnovijih dešavanja treba sačekati poruke s današnjeg skupa, nekoliko je detalja indikativno.

Prema diplomatskim izvorima autora ovih redaka, premijer Plenković je zaista u posljednje vrijeme "pripremao teren" za popravljanje odnosa sa Sarajevom. Poslije ovogodišnje unutarstranačke, a onda i pobjede na parlamentarnim izborima, šef hrvatske vlade imao je idealnu priliku za to. Bilo je tu i stanovitih signala "političkog Sarajeva", tačnije lidera SDA Bakira Izetbegovića, da odnosi mogu popravljati.

Šta se u među vremenu desilo? Desio se Dragan Čović.

Umjesto u Sarajevu, premijer Hrvatske se ponovo obreo u Mostaru, zaobišao glavni grad ove države i najviše državne zvaničnike, te iz Hercegovine poručio da će biti "odvjetnik Bosne i Hercegovine", ma šta to značilo.

Istina, po inerciji iz 90-tih, postoji jedno uvjerenje da Zagreb diktira politiku Mostaru.

Možda je dugo i bilo tako, no nakon što je politički sahranio ili ispratio u penziju sve u rasponu od Ive Sanadera, preko Jadranke Kosor, Tomislava Karakarka, Miljenka Vase Brkića, Mire Kovača do Kolinde Grabar-Kitarević..., Čović je taj koji zvanični Zagreb, barem što se tiče politike prema Bosni i Hercegovini, usmjerava prema svojim interesima. Ili u najmanju ruku ih dovede pred svršen čin.

Pri tome Čović vješto koristi mrežu "rođačkih", prijateljskih i kumovskih veza u Hrvatskoj, ali i činjenicu da su glasovi bh. Hrvata često presudni za izbore u našem susjedstvu. Tako da nema dileme da je i ovaj put Čović odradio golem dio posla kako bi Dodiku, a posredno i Vučiću, otvorio vrata Pantovčaka, ali i Vlade RH na Trgu Svetog Marka u Zagrebu! Onom istom Dodiku čije teze su, koliko jučer, bile sulude!?

Izborni zakon

Treba ove događaje posmatrati višestruko. Čović ovim manevrom vrši pritisak na vodstvo SDA u pogledu razgovora o Izbornom zakonu.

U intervjuu Dnevnom avazu, Čović je najavio, da upravo danas, trebaju otpočeti pregovori sa SDA.

"Ja sam optimističan kao i uvijek. Mi formalno od 17. septembra imamo obavezu da sa SDA počnemo pregovore i da ih završimo do 17. decembra. To je dio sporazuma iz Mostara. A onda u parlamentarnu proceduru da uključimo sve druge stranke, u godini koja prethodi godini općih izbora. Tako da ću se ja 16. septembra sastati s Bakirom Izetbegovićem. Nastojat ćemo definirati taj naš okvir za rad i uopće našu suradnju", kazao je Čović za Avaz.

S druge strane, Dodik nastoji ojačati, također, poziciju Srbije u kontekstu dijaloga sa Kosovom, ali i svoju.

Na koncu, ne treba zaboraviti da je jedino oko čega se Zagreb i Beograd lako dogovarali u prošlosti jeste Bosna.

Uostalom, kako bi govorio pokojni Ivo Banac, sjetite se Tuđmanove retorike u kontekstu budućnosti Bosne: "Ako Srbi uzmu njihov dio, onda ćemo i mi naše"!

Od tih ratnih ciljeva se nije odustajalo. Istina, to se ponekad može nazvati Herceg-Bosnom, trećim entitetom, ponekad federalnom jedinicom, Izbornim zakonom, ali cilj je isti.

Baš kao što ni Milorad Dodik nema problem biti nastavljačem djela Slobodana Miloševića, čiji je favorit jedno vrijeme bio, Radovana Karadžića, Biljane Plavšić ili, na koncu, preminulog Momčila Krajišnika, o čijem djelu ovih dana govori biranim riječima.

Naravno, u svemu ovome treba kritički sagledati i probosanske, pa i probošnjačke političke snage koje su propustile priliku proaktivnije zaigrati u rješavanju među državnih odnosa u regionu.

Posebno u dijalogu sa Hrvatskom, gdje postoji prostora za saradnju. Saopćenjima i pljuckanjem iz Sarajeva, dok se bave sitnim stranačkim ratovima neće se mnogo toga učiniti!