Analiza / Odbrana Ustavnog suda BiH kao ključ odbrane države BiH

14. 02. 2020. u 18:16:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 215

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ove sedmice je potpuno otvorio karte. Skidajući sve maske s lica svoje politike, poručio je da je bh. entitet RS "krenuo na put izlaska iz BiH, s kojeg nema povratka".

Odrađujući naloge Beograda i Moskve, Dodik je, u koordinaciji sa liderom HDZ-a BiH, Draganom Čovićem, svježe pristiglim iz "majčice Rusije", pokrenuo, po svemu sudeći, posljednju etapu secesionizma i njegovu opasnu avanturu bi se u Sarajevu napokon moralo ozbiljno shvatiti.

Piše: Faruk Vele

Ali, ne na način da se pišu saopćenja i očajava pred vratima stranih ambasada, već miroljubivim, ali odlučnim i svrsishodnim angažiranjem u cilju zaštite interesa države i njezinih institucija, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, što još uvijek izostaje. Ako ništa, makar na onom nivou na kojem su bili zadnjih mjeseci kada su se onako strasno, svi zajedno, međusobno gložili u borbi za milijardu budžeta Kantona Sarajevo.

Završni okršaj?

Zato vrijeme oni koji preuranjeno lamentiraju o navodnom dogovorenim predizbornim obračunima, zanemarujući puno širu geopolitičku sliku i položaj naše zemlje, trebali bi u najmanju ruku "prikočiti".

Za razliku od njih, kolega Vlado Vurušić iz zagrebačkog Jutarnjeg lista postavlja ispravno pitanje jesu li Aleksandar Vučić i Dodik krenuli u "završni okršaj ostvarivanja nekih svojih planova vezanih još za podgrijavanje propale politike Slobodana Miloševića", primjećujući, "da Srbija, unatoč Vučićevim deluzijama da je on faktor stabilnosti u regiji, zapravo gura regiju u sve veće konflikte i napetosti".

Također, i Janusz Bugajski, analitičar i viši saradnik Centra za analize evropskih politika u nedavnim analizama iznosi bojazan "od najgoreg mogućeg scenarija za Bosnu".

Podsjetimo, predstavnici bh. entiteta RS u državnim institucijama odlučili su se praktično na bojkot aktivnosti državnih institucija, odnosno da obustavljaju svoj rad u odlučivanju u bilo kom pitanju iz nadležnosti organa Bosne i Hercegovine, dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija. Kasnije je po Čovićevom išaretu u taj ultimatum dodato i pitanje Izbornog zakona.

Razlog je odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 12. februara koji je, zapravo, spriječio novi pokušaj nasrtaj institucija RS na državnu imovinu.

Zašto Ustavni sud BiH danas jeste centralna tačka odbrane institucija BiH?

Naravno, priča o međunarodnim sudijama, ustvari renomiranim profesionalcima kakva je, primjerice, njemačka profesorica prava i bivša potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava Angelika Nussberger, koja je, prema pisanju medija, danas imenovana za novu sutkinju Ustavnog suda, jeste samo povod.

Taj sud je, kojeg, kao slučajno, spominje i sam Vučić (drsko se miješajući se u unutrašnja pitanja jedne međunarodno priznate države) jeste paradigma nastojanja da se država BiH razvlasti i da se zabije posljednji ekser u njezin lijes pod firmom fantazme ideologa Dobrice Ćosića o RS-u kao najvećem srpskom uspjehu na kraju 20. stoljeća.

Pri tome se ovo pitanje mora sagledavati i u kontekstu Crne Gore, gdje sedmicama gori, i pitanja Kosova, kojeg je Beograd halalio.

U priči oko Ustavnog suda BiH nisu amnestirani ni pojedini predstavnici probosanske politike, ako ništa svojom inertnošću i ranijim pristajanjem na Dodikovu i Čovićevu matricu da međunarodne sudije trebaju otići, ne shvaćajući (ili shvaćajući!?), da je to poluga lidera SNSD-a i HDZ-a da završe ono što je u ratu započeto.

Slučaj Ustanog suda FBiH

Kako god, da je priča o Ustavom sudu dio mnogo šireg "Plana B" svjedoče i dešavanja u Federaciji BiH. Tamo entitetski predsjednik Marinko Čavara po nalogu stranačkog šefa Čovića uporno blokira imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH. Tako na sceni vidimo ozbiljan problem kada je u pitanju Ustavni sud FBiH koji sada teško ili skoro nikako ne može funkcionirati.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine uputio je još u novembru prošle godine i januaru urgencije Uredu predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH u vezi s procesom imenovanja sudija Ustavnog suda budući da je taj proces blokiran, a u toj instituciji nedostaju četiri sudije.

Budući da ni nakon dvije urgencije Čavara nije dostavio listu potpredsjednicima Meliki Mahmutbegović i Milanu Dunoviću na saglasnost, oni su danas uputili dopis predsjedniku FBiH Marinku Čavari kojim od njega traže da što prije okonča taj proces.

"Zahtijevamo da imenujete sudije s dostavljene liste kandidata, a u skladu sa zajedničkim prijedlogom dva potpredsjednika za dvoje sudija, te nam to proslijedite na saglasnost, kako bi konačan prijedlog mogao biti upućen Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koji imenovanje potvrđuje", stoji u dopisu.

Kako je u razgovoru za Fenu ranije pojasnila potpredsjednica Melika Mahmutbegović, nejasno je zašto se to pojavilo kao problem jer su oni završili proceduru. Mahmutbegović podsjeća da su ona i potpredsjednik Dunović još 3. decembra poslali predsjedniku Federacije njihove usaglašene prijedloge za sudije Ustavnog suda, a nakon toga uslijedilo je zatišje iako su od tada stigle dvije urgencije Ustavnog suda da se taj posao završi.

"U Ustavnom sudu trenutno nedostaje četvero sudija i to dva iz reda bošnjačkog naroda, jedan iz reda hrvatskog naroda dok je u toku konkursna procedura za imenovanje jednog sudije iz reda srpskog naroda", dodala je Mahmutbegović.

Uloga Tegeltije

Potpredsjednica FBiH je stoga upozorila da Ustavni sud sada ima ozbiljan problem funkcioniranja posebno kada je u pitanju Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa jer zbog nedostatka sudija Vijeće ne može zasjedati i pravovaljano odlučivati o zahtjevima za ocjeni ustavnosti kada je u pitanju vitalni nacionalni interes.

Čavara o ovom pitanju, naravno, šuti već mjesecima, jer, očito, on, kao i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija, vide jedan širi plan i konačan cilj.

"Kao predstavnik Republike Srpske imam obaveze prema Republici Srpskoj koju ja i drugi članovi iz RS-a predstavljamo u VSTS-u koji je zakonom koncipiran kao predstavničko tijelo", poručio je za N1 Tegeltija, komentarišući najavu blokade rada institucija na nivou Bosne i Hercegovine.

Njegove poruke svu svim "nevjernim Tomama" valjda potvrdile da je riječ o čovjeku opasnih instaliranom smišljeno unutra pravosudnog sistema.

I Čavarin i, što je opasnije, Tegeltijin primjer potvrđuju da su oni spremni biti instrumentalizirani za realizaciju političkih zahtjeva, pa čak i blokadu institucija na štetu države. Sve to na dovoljan jasan način potvrđuje zašto međunarodne sudije moraju ostati u Ustavnom sudu BiH i zašto je Ustavni sud BiH danas ključno mjesto odbrane interesa države BiH.

Bez međunarodnih sudija, Milorad Dodik i Dragan Čović bi u Ustavnom sudu BiH dobili, kako je to neko već dobro primijetio, još jednog svog poslušnika, čiji bi zadatak bio da stavi omču oko vrata ove države. Time bi drama Bosne i Hercegovine bezglavo jurcala prema svome, ne daj Bože, tragičnom završetku.

 

 

 

KOMENTARI (4)