Ministar Dedić: Malinarima smo ponudili rješenja, ali nemamo čarobni štapić

U intervjuu za Radiosarajevo.ba, on se osvrnuo na najavljene proteste malinara, isplatu dugova prema poljoprivrednicima, te na mimoilaženje s HDZ-om BiH u vezi s nacrtom zakona o šumama.

"Još u junu ove godine, na moju inicijativu, formirana je radna grupa koja okuplja predstavnike ministarstva, akademske zajednice, proizvođača i otkupljivača. Radna grupa zasjedala je redovno čitavo ljeto. Ponudili smo sistemska rješenja kako da ovu granu poljoprivrede učinimo održivom i krenuli smo u njihovu realizaciju. Založili smo se da poticaje povećaju i kantoni i općine. Nažalost, čarobnog štapića nemamo. Kad je riječ o otkupnoj cijeni, nju određuje tržište. Ni federalno ministarstvo niti ijedna druga institucija nemaju načina da utječu na cijene na tržištu. U svijetu trgovine cijenu proizvoda određuje ponuda i potražnja za proizvodom", kaže ministar.

Radiosarajevo.ba: Šta je s ostalim zahtjevima malinara?

Dedić: Cijena maline je ove godine niska jer je ponuda velika, a potražnja mala. Znam da su malinari imali nepovjerenje u otkupljivače zato sam od Uprave za indirektno oporezivanje zatražio podatke o cijenama po kojima je malina izvožena iz Bosne i Hercegovine, te podatke smo im prezentirali pratit ćemo je i ubuduće. Što se tiče zahtjeva za proglašenjem elementarne nepogode, ovo nije u nadležnosti ministarstva. Ja sam u proteklom periodu više puta ponovio: Vlada Federacije može proglasiti stanje elementarne nepogode isključivo ako to urade barem dva kantona, dok u kantonima moraju to uraditi barem dvije općine. Prava adresa za ovaj zahtjev su dakle općinke vlasti i tu čitava priča završava. Vezano, pak, za zajednički sastanak na temu malinarstva s ministrima Mirkom Šarovićem i Stevom Mirjanićem, ovo je aktivnost koju sam predložio još polovinom juna tako da prijedlog nije novi, a na ministrima Šaroviću i Mirjaniću je u ovom trenutku da usklade kalendare.

Radiosarajevo.ba: Šta možete reći o dinamici isplate poticaja? Da li ima zaostataka? Možete li navesti podatke?

Dedić: Kada sam ja započeo mandat ministarstvo je imalo više od 48 miliona duga, od čega 25 miliona smo dugovali po osnovu neisplaćenih poticaja. Do danas smo ta dugovanja značajno smanjili i, što možda najbitnije, osigurali smo redovne isplate tekućih obaveza.

Također, intenzivno tražimo načine da riješimo zaostatke iz prethodnih godina. Vodimo razgovore s Razvojnom bankom vezano za povoljne kredite za poljoprivrednike. Znam da se udruženja uzdaju u novac iz klirinškog duga i zaista nakon tematske sjednice o poljoprivredi Predstavnički dom usvojio je set zaključaka, među kojima i onaj koji govori o tome da za rješavanje naslijeđenih dugovanja treba biti iskorišten dio novca iz klirinškog duga. Insistirat ću da i Vlada i parlamentarci, u čijim će se rukama naći rebalans budžeta, ispoštuju sopstveni zaključak pa da na taj način pokažu da ih poljoprivrednici zanimaju ne samo u predizbornom periodu.

Radiosarajevo.ba: U kojoj mjeri ste se uspjeli usaglasiti s hrvatskim ministrima kada je riječ o zakonu o šumama?

Dedić: Znate da je bilo nesporazuma s HDZ-om vezanih za pitanje vlasništva šuma, no na kraju smo usaglasili zajednički stav i nadam se da će parlament do kraja godine izglasati ovaj zakon.

Inače, jako je bitno da nakon osam godina nepostojanja Zakona o šumama konačno uredimo oblast šuma i šumskog zemljišta. Od 2009. godine, kad je prijašnji zakon proglašen neustavnim, nije postojala nikakva pravna zaštita šuma, rasprostranjena je bila ilegalna sjeća, drvo se izvozilo u inostranstvo bez ikakve obrade. Jedan od naših najvrijednijih resursa bio je rasprodavan i uništavan.

Zakon o šumama će nam omogućiti bolje korištenje naših potencijala. Podaci jasno pokazuju da drvna industrija kod nas napreduje izuzetno brzo. Pa ipak, rast ove grane privrede bi mogao biti puno veći i mogla bi ona postati bitnim faktorom ekonomskog razvoja naše zemlje.

Uvjet je samo jedan, a to je da ne fali sirovine, a fali upravo zbog nepostojanja odgovarajućeg zakonodavstva. Zato osim samog zakona donjet ćemo i Uredbu o kriterijima za raspodjelu sirovine koja će favorizirati poduzeća sa najvećim stepenom finalizacije proizvoda. Na taj način želimo podstaći izvoz isključivo finalnih proizvoda, poput namještaja, što će ograničiti izvoz sirovine, ali i povećati broj zaposlenih u ovom sektoru.

Radiosarajevo.ba: Kakva je trenutna situacija u poljoprivredi?

Dedić: Ovo je izuzetno teška godina za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini. Suočili smo se sa svim mogućim vremenskim neprilikama: snijegom u proljetnom periodu, velikim padavinama, sušama... Nepovoljna su i kretanja na svjetskom tržištu, posebno kad su u pitanju maline i smilje.

Još uvijek smo u fazi brojanja šteta i trudimo se da ublažimo posljedice svih tih negativnih okolnosti. Mislim da u narednom periodu veći naglasak moramo staviti na prevenciju, kroz, na primjer, sisteme navodnjavanja koji su mogli spriječiti veliki dio štete od suša. U ovom trenutku se projekt njihove izgradnje, finansiran sredstvima Svjetske banke, provodi u deset opština i moramo raditi na njegovom proširenju na što više lokalnih zajednica.

Drugi odličan primjer koji često navodim su hladnjače. Neprihvatljivo je da se od 27 općina obuhvaćenih projektom IFAD za instaliranje rashladnih kapaciteta za bespovratna sredstva prijavilo samo njih sedam. Očekujem dakle veći nego do sada angažman nižih nivoa vlasti, pogotovo općina, koje imaju veliki dio nadležnosti i koje, čast izuzecima, ostaju poprilično neaktivne.

Kad je riječ o FBiH, ja već odavno skrećem pažnju javnosti na generalno nepravedan odnos naše države prema poljoprivredi. Poljoprivrede nema u Reformskoj agendi. U budžetu smo marginalna stavka. Ove godine u junu je održana tematska sjednica o poljoprivredi i Parlament je usvojio veliki broj zaključaka kroz koje želimo da poboljšamo postojeću situaciju. Koliko od njih ćemo uspjeti da realiziramo zavisi i od drugih institucija, no ministarstvo je sa svoje strane poduzeo sve korake da naši poljoprivrednici konačno dobiju podršku koje zaslužuju.