Mehmedović pisao Bundestagu: "Ovakve politike mogu opet izazvati sukobe u BiH"

7
Radiosarajevo.ba
Mehmedović pisao Bundestagu: "Ovakve politike mogu opet izazvati sukobe u BiH"
/ Šemsudin Mehmedović (Foto: Fena)

Njemački Bundestag će danas u 16.30 početi raspravu o BiH, povodom 30. godišnjice agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Kako je naglašeno, debata je dogovorena između svih parlamentarnih klubova, a trajat će do 17.50 sati.

“Rat u Bosni i Hercegovini je počeo 4. aprila 1992. opsadom glavnog grada Sarajeva, a završio je u novembru 1995. potpisivanjem Dejtonskog sporazuma. Više od dva miliona ljudi je protjerano iz svojih domova, a oko 100.000 ih je izgubilo život”, navodi se u najavi sjednice.

Elektroprivreda BiH objavila saopćenje: Od nedjelje promjene u tarifama električne energije

Elektroprivreda BiH objavila saopćenje: Od nedjelje promjene u tarifama električne energije

Zastupnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović uputio je tim povodom pismo članovima Bundestaga.

Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

"Uvaženi članovi Bundestaga!

Njemački parlament je najavio da će u srijedu, 6. aprila, na sjednici održati raspravu i o 30. godišnjici početka rata u Bosni i Hercegovini. Kao dugogodišnji parlamentarac u BiH želim da vam napišem nekoliko činjenica o stanju u BiH.

Svaka rasprava koja se zadrži "samo" na nabrajanju činjenica o ratu "u Bosni i Hercegovini", a zanemari agresivne vojne pohode koje su dvije susjedne zemlje poduzele na nju radi ostvarenja etnički zasnovanih identitetskih politika koje je jednostavnije nazvati militantno ekspanzivnim šovinizmom, promašit će temu.

Zastupnici u Bundestagu bi nakon svega dokazanog pred ICTY, ICJ i očima svog demokratskog svijeta u Ukrajini trebalo da uoče korijene razorne velikodržavne politike koja je dovela do balkanskih ratova, prvog svjetskog rata, inspirisala Hitlera za ideju "svih Nijemaca u jednoj državi", objedinila srpske i hrvatske nacionaliste i dovela do genocida na tlu Evrope nakon "nikad više", inspirisala ruske nacionaliste za ideju "svih Rusa u jednoj državi" i koja sada širom Evrope ubire plodove svoje ničim spriječene realizacije u BiH.

27. marta ove godine navršilo se 77. godina od odluke ustaškog prijekog suda kojom je u noći sa 27. na 28. mart 1945. godine zvjerski mučeno i obješeno 55 Sarajlija. U Aleji kestenova, na Marijindvoru, sa ciljem zastrašivanja Sarajlija, obješeno je 55 osoba, samo nekoliko dana prije oslobođenja Sarajeva u aprilu iste godine.

Obješeni su odlukom ustaškog prijekog suda i ustaškog pukovnika, ratnog zločinca Maksa Luburića.

Kad se pročita spisak ubijenih antifašista vidi se da ih je bilo svih vjera i iz svih etničkih grupa što potvrđuje opštebosanski karakter antifašizma u BiH tokom drugog svjetskog rata. Takođe se može vidjeti da je većina ubijenih bošnjačke nacionalnosti što je samo jedan od primjera koji stoje u oštroj suprotnosti sa tvrdnjama člana Predsjedništva BiH iz RS da su Bošnjaci tokom tog rata bili na strani nacista i da je i današnja BiH ustaška država. To je i jedini, iznuđeni razlog zašto se u ovoj analizi i osvrnulo na etnički sastav prvo zlostavljanih, a potom svirepo smaknutih bosanskih antifašista.

Sama po sebi se nameće paralela između tvrdnji člana Predsjedništva i vođe nacionalističke SNSD stranke, koja se samo nominalno vodi kao socijaldemokratska i koja se u svjetlu ukrajinske krize svakodnevno ponaša kao ispostava Putinove Jedinstvene Rusije, i tvrdnji ruskog režima da je vlast u Ukrajini nacistička i da predstavlja kontinuitet sa ukrajinskom kolaboracionističkom politikom sa Trećim Rajhom tokom nacističke okupacije Ukrajine.

Istraživanja koja su već ranije poduzeli svjetski relevantni historičari pokazuju da su u okviru armije Sovjetskog Saveza i u apsolutnom i procentualnom iznosu najviše poginulih dali upravo Ukrajinci, a ne Rusi kako se uvriježeno smatra. Isto je po pitanju civilnih žrtava gdje su ukrajinski civili oni najbrojniji.

Jasno je da je iskrivljavanje i zataškavanje tih podataka bilo potrebno kremaljskom režimu da opravda svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini za koju cijeli svijet zna da je sveobuhvatna vojna agresija na susjednu demokratsku i suverenu zemlju. U svjetlu ne samo te nego i brojnih drugih sličnosti između agresije Rusije na Ukrajinu i agresije koju su susjedne zemlje kroz formu dva UZP (Udružena zločinačka poduhvata) provela na BiH postavlja se pitanje čemu takve tvrdnje o Bosni i Bošnjacima koje u kontinuitetu i kroz duže vremena plasira član Predsjedništva BiH iz RS? Da li i one imaju istu svrhu?

Da li se mogu dovesti u vezu sa stalnim tvrdnjama istog čovjeka o nemogućnosti opstanka BiH, njegovim čvrstim vezama sa samim vrhom ruskog režima, susretima sa pripadnicima tog režima zaduženim za paravojne operacije po svijetu te njegovim konkretnim potezima kojima se ruši kompletan ustavnopravni sistem u BiH, uključujući njene Oružane snage i pravosuđe pa i sam Mirovni sporazum?

Ruski režim je na bazi lažne optužbe o ukrajinskom nacizmu i uz tvrdnje da su Ukrajina kao država, kao i sam ukrajinski narod, zasnovani na komunističkoj izmišljotini proveo vojnu agresiju koja se provodi kroz urbicide i zločine protiv čovječnosti nad stanovnicima tih gradova naročito onih koji se nalaze u potpunom okruženju ruske vojske.

Time se na terenu provode zamisli ruskog fašističkog filozofa Ivana Iljina koji je preminuo pedesetih godina prošlog vijeka u Švicarskoj, a čije tijelo je ruski režim 2005. godine uz državne počasti prenio u Moskvu. Iljin je u svojim "učenjima" podcrtavao da je Ukrajina dio Rusije, Ukrajinci Rusi, da su demokratija, ljudska prava i slobode "jevrejska izmišljotina" koju je prigrlio Zapad koji je zbog toga sav truhao iznutra i da Rusiji odgovara sistem samo sa formalnom demokratijom u kojoj će uvijek jedna te ista, prava ruska stranka, pobjeđivati na "izborima" i koja će davati najvećeg, vrhovnog Rusa koji će u sebi objedinjavati sve tri grane vlasti i biti vrhovni zapovjednik ruske vojske.

Po nalazima najcjenjenijih modernih historičara poput profesora Timothyja Snydera sa univerziteta Yale, ruski predsjednik Putin je prigrlio Iljinovo "učenje" jer mu ono obezbjeđuje "legitimitet" i "kontinuitet" u održavanju lične i neograničene vlasti uslijed njenog stalnog prenošenja sa jednog na drugi nivo, vodeće uloge u Rusiji.

Posljedice se vide u jačanju njegove lične vlasti, ukidanje vladavine prava u Rusiji, sputavanja demokratskih sadržaja i kapaciteta iz državnih institucija, laganog klizanja Rusije u despotsku vladavinu ispunjenu Iljinovim velikoruskim nacionalizmom, pa i fašizmom. Odatle do intenzivnog naoružavanja, formulisanja ideje i ugradnje u Ustav Rusije “svi Rusi u jednoj državi” i pokretanja specijalnih vojnih operacija protiv susjednih država u cilju njihove podjele i pretvaranja istih u Ruske satellite, na što nismo čekali dugo, jer se Putinu žuri obzirom na njegove godine.

Ukrajina je posljednja u nizu zemalja, mada je ona najjače osjetila od svih do sada, koje su doživjele realizaciju Iljinovih, ali i realizaciju drugih ruskih nacionalista poput Soljzenicina, u praksi.

Da li je slučajno da Republika srpska (RS) slijedeći ideje velikosrpskog programa negira Dan državnosti BiH koji je ustanovljen tokom antifašističke borbe u II svjetskom ratu? Da li je samo slučajna podudarnost da je i RS zajedno sa RSK i Srbijom rat za Veliku Srbiju na razvalinama SFRJ vodila upravo vođena idejomvelikosrpskog nacionalizma sa programom u kome su 2 bitna dokumenta “homogena Srbija” i “Program četničkog pokreta” bili temelj za saradnju srpskih nacionalista sa silama Osovine u II svjetskom ratu?

Tako se zanemarena lekcija iz historije Evrope vraća kao boomerang, jer nije na vrijeme uočila opasnost od ponovnog jačanja militantno-ekspanzionističkih etničkih politika, koje su kako tvrde moderni povjesničari, osmišljene u 19. vijeku u prvoj nacionalnoj državi na tlu Evrope- Srbiji, a koje su preuzete poslije od Hitlera i nacističke Njemačke, a potom i od Putinove Rusije.

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo bile su prve evropske žrtve takvih politika.

Sjeverna Makedonija i Crna Gora zamalo nisu postale žrtvama pučeva organizovanih od strane ujedinjenih velikosrpskih i velikoruskih programa, gdje su i jedni i drugi vidjeli svoj interes.

Sada ta dva programa uz pomoć ruskih pomagača, u Hrvatskoj i strankama okupljenim oko HNS-a uprkos osudama učinka istovjetnog programa u Ukrajini, od strane cijelog demokratskog svijeta, provode isto u Bosni i Hercegovini.

Zašto vam sve ovo pišem?

Od početka agresije Rusije na Ukrajinu, u evropskim krugovima se vodi polemika o stanju u Bosni na temelju stava da je POLITIČKA KRIZA najveći problem BiH.

Međutim, u Bosni je najveći problem SIGURNOSNA PRIJETNJA po građane BiH i njen opstanak upravo od putinovskih i velikosrpskih politika koje su podržane od strane desničarskih pokreta iz EU (Hrvatska, Mađarska, Slovenija…), a te politike provodi upravo Dodik-član Predsjedništva BiH, koji svakodnevno koristeći mehanizme blokada iz Dejtonskog Ustava, ruši demokratske institucije BiH. Ovakve politike mogu lako izazvati ponovne sukobe na tlu Bosne i Hercegovine.

Da li će BiH biti ponovo poligon za putinovsko-miloševićke politike zavisi ne samo od nas u BiH, već i od vaše podrške iz EU, a prvenstveno vas i Njemačke.

Nadam se da ćete sveobuhvatno sagledati stanje sigurnosnih izazova u i oko BiH, i shodno tome usvojiti mjere i akcije za ubrzani proces Bosne na njenom euro-atlanskom putu."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (7)

/ Povezano

/ Najnovije