Kako se u BiH provodi Strategija za borbu protiv korupcije?

Rezultati pokazuju da od 61 aktivnosti koje su predviđene u prvih godinu dana, samo je 14 aktivnosti u potpunosti provedeno, 10 se nalazi u fazi realizacije, 18 se samo djelimično provodi, dok čak 19 aktivnosti nije ni započeto.

Među mjerama koje nisu ni započete su unapređenje zakonskog okvira o slobodi pristupa informacijama, podzakonskih akata za podnošenje finansijskih izvještaja političkih partija, uvođenje zakonske obaveze za izradu planova integriteta za javne institucije u BiH, definisanje procedura za proaktivno postupanje u otkrivanju korupcije, koordinacija između organa za provođenje zakona i sl.

Posebno je problematična oblast unapređenja efikasnosti pravosuđa i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije, gdje od 8 mjera predviđenih u prvoj godini, niti jedna nije u potpunosti provedena.

Mali postotak institucija, uglavnom na državnom nivou, je započeo ispunjavanje svojih obaveza. Tek su tri kantona (Sarajevski, Bosansko-podrinjski i Kanton 10) ispunila obavezu usvajanja sopstvenih strateških dokumenata za borbu protiv korupcije, dva su u procesu njihovog usvajanja, a polovina kantona još uvijek nije ispunila ovu obavezu.

Strateške dokumente nisu usvojili ni Federacija BiH i Brčko distrikt, a Republika Srpska ima Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2013-2017., koja nije ni povezana sa provođenjem Stretegije na nivou BiH. Nisu formirana ni sva tijela na nižim nivoima vlasti koja bi bila zadužena za pripremu i primjenu strateških dokumenata.

Također, neke od mjera koje se računaju kao u potpunosti provedene, nisu realizovane u skladu sa najboljom praksom, za šta je najbolji primjer usvajanje izmjena i dopuna Zakona o finansiranju političkih partija, koji nije donio suštinska unapređenja transparentnosti i odgovornosti političkih stranaka.

Od 37 aktivnosti koje su planirane da se provode kontinuirano, 14 je u statusu pune provedbe, 13 se djelimično provodi, dok 10 nije još ni započeto. Od ovih aktivnosti, i one koje su započete su inicirane ili od strane međunarodnih institucija, u okviru projekata koje provode, ili od strane civilnog društva, a mali broj njih su inicirale institucije koje su Akcionim planom postavljene kao nosioci aktivnosti.

Dinamika provođenja Strategije je bolja nego u slučaju prethodnih antikorupcijskih strategija, ali još uvijek ne prati postavljene rokove i primijetna su velika kašnjenja. Rezultati još nisu vidljivi, jer su pojedine aktivnosti provedene površno i samo zbog ispunjavanja obaveza, te jer primjena mjera na nižim nivoima vlasti nije ni započela. Kašnjenja u njihovoj provedbi će se zasigurno akumulirati i tako mogu dovesti u pitanje uspješnost i svrhu cijele Strategije i Akcionog plana.

Provedba nove Strategije za borbu protiv korupcije dijeli iste probleme kao i prethodna – nizak nivo poštivanja obaveza od strane svih institucija, usvajanje polovičnih i nekvalitetnih rješenja, odbijanje institucija da Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije dostavljaju potrebne informacije i generalno slaba koordinacija u provođenju aktivnosti. TI BiH stoga upozorava da se pod hitno mora uvesti zakonska obaveza institucija na svim nivoima da sarađuju sa Agencijom i propisati sankcije za sve institucije koje odbijaju saradnju u okviru provođenja mjera predviđenih Strategijom.