Iznenađujuća literatura zanimljiva Vučiću: Predsjednik Srbije čitao knjigu Bećirovića, pa rekao..

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom obilaska Narodnog muzeja u Beogradu s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, komentarisao je knjigu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića ''Teritorijalni Ekspanzionizam Srbije prema Bosni i Hercegovini''.

Otkrivši da izučava Bećirovićeve knjige, Vučić je upitao Dodika da li je i on čitao da je Bećirović za Dositeja Obradovića govorio da je bio nositelj velikosrpske politike i antibošnjačke politike.

''Jesi li čitao da je i Bećirović za Dositeja Obradovića govorio da je bio nositelj velikosrpske politike i antibošnjačke politike. Nevjerovatno. To je u ovoj knjizi 'Teritorijalni Ekspanzionizam'. Znate, morate da pročitate mnogo toga pametnoga, a nerijetko morate da pročitate mnogo toga, da ne kažem.. Ajde neću ništa više da kažem'', rekao je Vučić Dodiku uz prisustvo novinara, na šta je predsjednik bh. entiteta Rs neuvjerljivo odgovorio 'da', ne pružajući utisak da zna o čemu predsjednik Srbije govori.

Trending

Neobičan način pronalaska ljubavi: Upoznali se uz pomoć 'Spotted: Sarajevo', danas im je bila svadba

Inače, u knjizi "Teritorijalni Ekspanzionizam Srbije prema Bosni i Hercegovini" autor Denis Bećirović istražuje historijske i kulturne aspekte velikosrpskih pretenzija na teritorij Bosne i Hercegovine. Knjiga daje dubinski uvid u ideološke i političke aspiracije koje su oblikovale odnose između Srbije i BiH kroz vijekove.

Bećirović u knjizi naglašava značaj Dositeja Obradovića u definiranju srpskog nacionalnog programa i njegovu ulogu u stvaranju svijesti o srpskom nacionalnom identitetu. Autor navodi da je Obradović, srpski prosvjetitelj i pisac, krajem 18. i početkom 19. vijeka igrao ključnu ulogu u oblikovanju srpske nacionalne ideologije.

U knjizi se dodaje da je Obradović zagovarao tezu o postojanju jedinstvene "slavensko-srpske nacije" koja bi obuhvatila Srbiju, Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu. Obradović je također smatrao, navodi autor, da će se Bošnjaci i Ercegovci Turci, kroz generacije, asimilirati i postati dio srpske nacije.

Tu tvrdnju potvrđuje činjenicom da je, u pismu srpskim ustanicima 10. augusta 1806. godine, Obradović savjetovao da među Bošnjacima šire ''jezik i učenje i književstvo, pa tako da se po vremenu preliju u vas i priumnože jezik vaš i državu''.

Autor Denis Bećirović koristi Obradovićeve teze kako bi ilustrirao povijesne korijene velikosrpskih pretenzija prema Bosni i Hercegovini, pokazujući kako su ideje iz 18. vijeka utjecale na kasnije teritorijalne i političke aspiracije Srbije.

U svojoj recenziji Bećirovićeve knjige akademik, prof.dr. Mirko Pejanovič navodi da ona predstavlja prvo cjelovito istraživanje odnosa Srbije prema Bosni i Hercegovini od početka 19. do treće decenije 20. stoljeća. Kaže da će imati značajnu ulogu u edukaciji studenata na fakultetima humanističkih i društvenih nauka. Također, knjiga može poslužiti, kako navodi, društvenim i političkim institucijama države Bosne i Hercegovine u razvoju niene državnosti tokom 21. stoljeća.

"Profesor Bećirović ovom knjigom pruža veliki i novi doprinos koji je i trezveni podsjetnik na historijsku postojanost srpskog nagona za dominacijom nad svojim susjedom i na veliku raznolikost strategija, obrazloženja i planova koje su srpski lideri za to koristili. Zahvaljujući iskonom istraživanju koje je uloženo u rukopis i zalaganju za empirijsku strogost, rad profesora Bećirovića zaslužuje pažljivo čitanje čak i onih koji poriču sveprisutnost srpskih ekspanzionističkih ambicija, navodi, između ostalog, recenzent prof. dr. Robert J. Donia.