Generali i veterani Armije RBiH o slučaju 'Dobrovoljačka': "Mi nismo ratni zločinci"

Nema balansiranja odgovornosti i nema relativiziranja zločina, poručeno je danas na konferenciji za novinare koju su organizirali Udruženje generala Bosne i Hercegovine i Udruženje veterana Odreda policije za specijalne namjene "Lasta" o temi "Ponovni pokušaj podizanja optužnice za događanja u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992.".

Udruženje generala Bosne i Hercegovine i Udruženje veterana Odreda policije za specijalne namjene "Lasta" organizirali su konferenciju za novinare nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine krajem aprila saopćilo da je podiglo optužnicu protiv 10 osoba zbog, kako je navedeno u saopćenju, "sumnje da su zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a, te nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine".

Patriotama BiH istina vrhovni prioritet

Bivši general Armije RBiH Nedžad Ajnadžić ispred Udruženja generala Bosne i Hercegovine tim povodom je istakao da je najvažnije da se zna istina te dodao da se njihovi stavovi baziraju na zakonima i međunarodnom pravu.

Trending

Napad u školi u Zagrebu: Poznato zašto je napadač ponovo operisan, te kakve si je rane zadao

"Nama, patriotama Bosne i Hercegovine, je istina vrhovni prioritet i cilj broj jedan na listi vrijednosti. Naši stavovi se baziraju na zakonima i sugestijama pravnih eksperata, te na međunarodnom pravu i odlukama međunarodnih institucija", kazao je Ajnadžić.

Poručio je da se ne smije dozvoliti balansiranje odgovornosti i relativiziranje zločina.

"Želimo upozoriti i pozvati Sud Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Ustavni sud BiH, ali i zamoliti međunarodne organizacije da razmotre i uvaže stavove Haškog tribunala o događajima u Dobrovoljačkoj ulici, ali i političke konotacije slučaja 'Dobrovoljačka'. Posebno imamo razlog da sumnjamo da postoji politički utjecaj jer je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nakon duge i opširne istrage 2012. godine obustavilo istragu. Nema balansiranja odgovornosti i nema relativiziranja zločina i zločina genocida", rekao je Ajnadžić.

Predstavnik Udruženja veterana Odreda policije za specijalne namjene "Lasta" Semir Islambašić izjavio je da je ovo vrlo važna tema za građane BiH i za državu BiH.

"Ne želimo da nas svrstavaju u ratne zločince, jer mi to nismo. Dok svjedočimo brojnim istragama protiv onih koji su branili ovu zemlju i grad Sarajevo, sramotna je činjenica da Tužilaštvo nije otvorilo istragu za tolike dane ubijanja građana Sarajeva, toliko ubijene djece Sarajeva, a mi danas imamo istrage protiv Dobrovoljačke i ljudi koji su samo branili ovaj grad. Nemamo takođe ni istraga za opsadu Goražda, Bihaća i drugih bh. gradova”, rekao je Islambašić.

Dodao je da traže da se uspostavi monitoring od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i međunarodnih organizacija u pogledu blokade i sabotaže istrage za opsadu Sarajeva od strane Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Podršku konferenciji za novinare dali su i Prva brigada policije Stari Grad, Udruženje Policija 91/95, Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, Udruženje dobitnika najviših ratnih priznanja “Zlatni ljiljan” i “Zlatna policijska značka” Kantona Sarajevo, Udruženje dobitnika najviših ratnih priznanja “Zlatni ljiljan” i “Zlatna policijska značka” FBiH, Koordinacija temeljnih boračkih udruženja Armije RBiH, Savez brigadnih udruženja Prvog korpusa Armije RBiH, Savez brigadnih udruženja Petog korpusa Armije RBiH i Specijalna jedinica odreda "Bosna" MUP-a Republike Bosne i Hercegovine.

Slučaj "Dobrovoljačka"

Kolona vojnih vozila JNA je napuštajući Sarajevo 3. maja 1992. godine krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA.

Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, kojeg je zarobila JNA dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu. Došlo je do okršaja branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 27. aprila 2022. godine saopćilo je da je podiglo optužnicu protiv 10 osoba.

"Optuženi se terete da su u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a, te nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili izvršioce, kao i pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina", naveli su iz Tužilaštva BIH.

Saopćeno je kako se optužnica Tužilaštva BiH odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, te da se prikupljeni dokazi odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.

Tužilaštvo BiH, zajedno sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu-SIPA, kao i MUP-om RS, provelo je temeljitu istragu u okviru koje je saslušano više stotina svjedoka navedenog događaja, među kojima i preživjeli vojnici i civili, predstavnici porodica ubijenih i ranjenih žrtava, kao i veliki broj sudionika događaja. Uz optužnicu je predloženo saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice, navedeno je u saopćenju iz Tužilaštva BiH.