Florence Hartmann učestvovala u obilježavanju Dana bijelih traka

Podsjećamo, tada je nesrpskom stanovništvu naređeno da obilježi svoje kuće bijelim čaršafima, a da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann bila je među prisutnim građanima ispred banjalučkog spomenika palim borcima NOR-a, na koji su postavili bijeli pano s imenima stotinu dvoje stradale prijedorske djece.

"Ovo je važan dan, posebno zbog sjećanja na ubijenu djecu Prijedora", rekla je Hartmann uz osudu činjenice da je nesrpsko stanovništvo 1992. godine moralo nositi bijele trake, iako se nakon Drugog svjetskog rata i žutih traka smatralo da se to više nikada neće desiti. 

Ističući da se moraju osuditi zločini, istaknula je da se i danas u Banjoj Luci negira postojanje zločina, čak i "bijele trake“, iako je za žrtve neophodno da se dođe do pravde i da vlasti poštuju godišnjice ubistava i odaju počast žrtvama.

Hartmann je stoga naglasila da je važno da se, uz prisustvo većeg broja građana, obilježi i "Dan bijelih traka“ kako se dešavanja iz Prijedora 1992. godine više nikada ne ponove.

Banjalučki kulturolog Srđan Šušnica, jedan od učesnika današnjeg performansa u Banjoj Luci, teško je optužio vlasti koje negiraju zločine.

U Prijedoru se, dodao je, mora podići spomenik djeci stradaloj u ratu, od kojih nisu svi bili bošnjačke nacionalnosti. 

Šušnica i drugi učesnici današnjeg skupa u Banjoj Luci dijelili su građanima kopije stranica iz telefonskog imenika iz 1984. godine, s imenima Banjalučana, mahom starijih civila, "koji su pobijeni samo zato što nisu bili Srbi i živjeli su u Banjoj Luci, u jednom velikom logoru otvorenog tipa“.

Na izjavu Šušnice reagirao je jedan od građana Banje Luke, odbacivši njegove tvrdnje da je "RS četnička i genocidna tvorevina“...

U kraću raspravu, uključila se i Hartmann, a na kraju su se svi složili da se moraju osuditi svi zločini, na svim stranama, počinjeni tokom rata u BiH.