"Da li će BiH ostati bez plina – zavisi od budućih poteza Bugarske"

Maligni utjecaj Rusije i njezine politike na prostorima Zapadnog Balkana, na što autori iz Bosne i Hercegovine i regije već godinama upozoravaju, često i bez razumijevanja šire domaće javnosti, možda je najlakše je objasniti na aktuelnom primjeru obustave ruskog plina Poljskoj i Bugarskoj.

Podsjetimo, ruski energetski gigant Gasprom je u srijedu, 27. aprila, zaustavio isporuku gasa Bugarskoj i Poljskoj zbog neplaćanja u rubljama, a što je, kako prenose svjetski mediji, najteži odgovor Kremlja do sada na sankcije koje je Zapad uveo Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Tri opcije Bugarske

Paradoks je u tome da su zemlje poput Bugarske izmirile svoje obaveze, a da im je uskraćeno već plaćeno!

Trending

Reakcija na divljački napad Lalatovića: 'Pružit ćemo svu pravnu i drugu podršku Feđi Dudiću'

Obustava isporuke gasa ruskog Gasproma Poljskoj i Bugarskoj izazvala je uznemirenost u ovom dijelu Europe. Iako je federalni ministar Nermin Džindić izjavio za medije kako isporuka Bosni i Hercegovini nije ugrožena i da nema razloga za brigu, što su saopćile i vlasti susjedne Srbije, potražili smo stav stručnjaka.

Ekspert za energetiku Almir Bečarević, ipak, upozorava kako odgovor na pitanje hoće li BiH imati problema s isporukom gasa ovisi o budućim potezima Bugarske.

"Bugarska je dala da se analiziraju svi tranzitni ugovori koje ta zemlja ima s Gaspromom po pitanju 'Turskog toka'. Danas se već otvorila debata u Bugarskoj zašto su uložene milijarde u 'Turski tok', a Bugarska je postala prva zemlja kojoj je obustavljen prirodni gas! Sada je do Bugarske. Bugari imaju tri opcije.

Prva opcija je trenutna, da nema gasa i da onemogućava tranzit preko svoje teritorije. Druga opcija je da količinu iz tranzita uzme sebi, jer Bugarska je platila gas za mjesec april i tme izvršila svoje obaveze. Činjenica ne u rubljama“, objašnjava Bečarević za portal Radiosarajevo.ba.

Treća opcija je, dodao je, da uvede recipročnu mjeru mjere i obustavu tranzita gasa preko njezine teritorije.

"To su tri opcije koje bugarska vlada razmatra. Sigurno u saradnji sa EU. Jer treba imati u vidu da su Poljska i Bugarska članice EU i NATO-a. Također, Rusija nije isključila mogućnost obustave isporuke i drugim državama u Evropi ukoliko gas ne budu plaćali u rubljama. Vidjet ćemo u narednih dva-tri dana šta će se dešavati jer plaćanja se obično vrše krajem mjeseca", istakao je naš sagovornik.

Ruski hir

Objašnjava da sve to ne znači da će Gasprom obustaviti isporuku plina prema BiH, ali…

"Već se otvara priča u Bugarskoj, a zbog nasilnog čina Rusije, šta uraditi? Jer, Bugarska dolazi u situaciju da nema gasa, a omogućava Gaspromu da prihoduje gas koji se tranzituje preko zemlje kojoj je isporuka obustavljena?! I to u slučaju gdje je Bugarska izmirila svoje obaveze. Dakle, jedna zemlja ostavljena je bez plina iz hira, jer nisu platili u rubljama već eurima", ukazao je Bečarević.

Bugarski ministar energetike Aleksandar Nikolov saoopćio je nakon odluke Gasproma da prekine snabdijevanje gasa njegovoj zemlji "da je Bugarska lojalan partner svim susednim zemljama".

"Bugarska nije Rusija. Pomoći ćemo svim našim susedima kada to budemo mogli", poručio je on, dodajući "da se prirodni gas u ovom trenutku više koristi kao političko i ekonomsko oružje u aktuelnom ratu".

Smanjenje ovisnosti o Rusiji

Sve ovo dodatno naglašava potrebu smanjenja ovisnosti ovog dijela Europe od Rusije.

Bečarević podsjeća da su u prošlosti postojale debate između BH Gasa i Energoinvesta u vezi s Turskim tokom.

"Ja sam bio jedan od zagovornika da se ne ide na 'Turski tok' bez bilo kakvih analiza, ne samo u smislu finansija, već geostrategije, geopolitike, šta sa sobom nosi Turski tok. Jer, morate znati, 'Turski tok' je samo ruski gas i ništa drugo. Ne postoji mogućnost da 'Turskim tokom' ide bilo čiji drugi gas“, govori Bečarević.

Kao primjer navodi Mađarsku.

"Ta zemlja ima gas iz 'Turskog toka', rumunski gas, gas sa LNG terminala na Krku, ima mogućnost kupovine norveškog gasa… Dakle, imaju mogućnost da nabave drugi gas. A mi već deset godina vodimo rasprave treba li napraviti drugi pravac snabdijevanja, odnosno da napravimo sigurnost snabdijevanja!? Jedini pravac je povezivanje sa Hrvatskom, gdje postoji LNG terminal na Krku. Hrvatska se oslobodila za dvije trećine od ruskog gasa. Potreba drugog pravca snabdijevanja je uvijek postojala. Prihvatanjem Turskog toka mi smo prihvatili pravila igre ruskog gasa, gdje nemate ni druge, ni treće opcije", naveo je.

Zbog svega, kaže Bečirević, i Bugarska grozničavu gradi interkonekciju.

Inače, ova gasna interkonekcija dio je je šire inicijative EU – Južnog gasnog koridora, koja za cilj ima upravo smanjenje zavisnosti Europe od ruskog gasa.

Glavni izvor snabdijevanja bilo bi gasno polje Šah Deniz (Shah Deniz) koje se nalazi u Kaspijskom moru, na teritoriji koja pripada Azerbejdžanu. Gas bi od Azerbejdžana do Evrope trebalo da ide dionicama Južnokavkaskog gasovoda, Transanadolskog i Transjadranskog.

"Ona će biti aktivna u drugoj polovini godine i oni će tako riješiti problem snabdijevanja kupovinom azerbejdžanskog gasa. To su te ucjene gdje vas dovedu pred zid. Europa je gledala kada se gradio Sjeverni tok 2 i Turski tok. Svi su pljeskali Gaspromu, ali sad svi vide. I Njemačka i Bugarska… svi vide ono što je Poljska vidjela prije 10 godina kada je napravila interkonekciju sa norveškom i sada će kupovati njihov gas", zaključio je Bečirević.