Alat predsjednika stranaka: Je li parlamentarna većina u BiH izraz volje političara ili birača?

Danima traju reakcije na presudu Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine. U dijelu presude o Kovačevićevom problematiziranju postojanja kompenzacijskih listi, objašnjeno je kako nisu iskorišteni svi pravni lijekovi u BiH u vezi tog pitanja. Kovačević je naveo da je postojanje kompenzacijskih listi udar na domokratski proces glasanja i da se toj praksi treba stati u kraj. Stručnjaci smatraju da su kompenzacijske liste, osim što donose mandat određenim pojedincima, često predmet političke trgovine. 

Kompenzacijske liste su najčešće alat predsjednika političkih stranaka i njima bliskih članova, kako bi zauzeli svoje mjesto unutar parlamenata smatra Kovačević. Navodi da to u konačnici ne odražava volju birača.

Slaven Kovačević, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

"I da stvar bude još gora, u Zastupničkom domu PSBiH, koji broji 42 zastupnika, 25 mandata se dodjelju sa kompenzacijkih lista, ili u apsolutnom broju, to je 12 mandata. Ova vlast i prethodne vlasti su svi imali neku većinu od 2-3 razlike u odnosu na parlamentarnu manjinu. Postavlja se pitanje da li je ova parlamentarna većina izraz demokratske volje birača. Ja tvrdim da nije".

Novinarka Rubina Čengić smatra da je postajanje kompenzacijskih lista demokratsko dostignuće. Prilika je, ističe, da se na tim listama nađu žene, predstavnici manjina, ili kandidati iz manjih sredina. No, ukazuje da to nije praksa domaće politike. Mnogo su češći primjeri zlouporaba.

Rubina Čengić, novinarka

25.04.23. 20:05

Politički transfer koji je digao BiH na noge: Kenan Uzunović pojačao Klub NES-a, Kasumović demantira

"I onda na osnovu svog imena na toj kompenzacijskoj listi dobiju priliku da uđu u zakonodavne institucije ili da mešetare, odnosno ucjenjuju. Da kažu sad je na mene red, ja ću, ili neću ako mi date to i to. I to je kod nas zbog odsustva političke pismenosti i političke svijesti izvor problema."

Problem je nastao i oko izbora dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije. Arnel Isak koji je u Parlament ušao preko kompenzacijske liste, predložen je na mjesto dopredsjedatelja. Isak je odbio i na to mjesto predoložio zastupnika Bh. inicijative – Kasumović Fuad, Kenana Uzunovića. Kasumović optužuje Uzunovića da treba vratiti mandat koji je osvojio jer, kako tvrdi, mandat je osvojila stranka i njegovo ime, a ne Uzunović osobno".

Fuad Kasumović, predsjednik BHI – Kasumović Fuad

"Prvo je se prodao NES-u za neke novce, pa je prešao kod Rame. Ramo mu je otkupio neke dugove, a onda je Ramin sin se povukao s tog mjesta da bi Kenan Uzunović došao na to mjesto. To radi SDP, da vam je jasno."

Ramo Isak, ministar unutarnjih poslova FBiH

06.07.23. 09:35

Arnel Isak: "Moje imenovanje nije upitno, zastupnici su potvrdili da će glasati za mene"

"Mjesto nije ustupljeno Kenanu Uzunoviću. On je dio kluba koji čine Isak Arnel, Kenan Uzunović, i Elzina Pirić i taj klub je dobio tu poziciju, mjesto dopredsjedavajućeg."

Uzunović ističe da nije prešao u drugu stranku. Navode Kasumovića je demantirao. A ukoliko dođe do toga kaže prihvatit će mjesto dopredsjedatelja. Kada je u pitanju mandat neće poslušati Kasumovića.

Kenan Uzunović

"Smatram da mandat ne treba da vratim. On je ostvaren isključivo mojim ličnim doprinosom toj stranci."

Politički analitičar Milan Sitarski pojašnjava odnose na relaciji Kasumović – Uzunović.

"To je stara dilema čiji je mandat, pripada li pojedincu ili stranci. Kod nas i u većini demokratskih zemalja pripada pojedincu. Onda je na stranačkim rukovodstvima, a na strankama je da pri kandidiranju pojedinca ocijene kakav je on, je li sklon pribjegavanju i napuštanju ili nije.

Kovačević ističe da se sa praksom sa kompenzacijskim listama treba prestati. Smatra da se Ustavnom sudu treba podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti, postojanja kompenzacijskih listi u izbornom zakonu. Ukoliko Ustavni sud ne stavi van snage odredbe izbornog zakona koje se tiču dodjele kompenzacijskih mandata, da se ponovno ide na sud u Strazburu i da se ponovno pozove na pravo na slobodne izbore, piše BHRT.