Velika analiza: Zašto Lewis Hamilton ne može biti bolji od Michaela Schumachera

0
Radiosarajevo.ba
Velika analiza: Zašto Lewis Hamilton ne može biti bolji od Michaela Schumachera
Foto: Pirelli / Velikani Formule 1

U našem životu mnogo toga svodi se na poređenje. No, ponekad je jednostavno nemoguće objektivno odrediti boljeg od dva odlična sportaša. Cristiano Ronaldo ili Lionel Messi, Pele ili Maradona, Michael Jordan ili LeBron James, Roger Federer ili Rafael Nadal / Novak Đoković.

Rasprave o tome ko je bolji vode se godinama. Ali, malo je vjerojatno da će ikad biti dat jednoznačan odgovor na ovo pitanje koje će zauvijek ostati retoričko, stoji u velikoj analizi Dmitrija Anzulisa, sportskog urednika ruske novinske agencije TASS.

U Formuli 1 već dugo traje i rasprava o najboljem vozaču u historiji. Ako u spomenutim primjerima govorimo više-manje o "jednom najboljem", onda je u najbržem cirkusu tijekom 70-godišnje historije bilo mnogo dostojnih pilota i vrlo je teško međusobno ih usporediti.

Formula 1 je tehnološki sport i ovdje puno ovisi ne samo od trkača, već i od automobila na kojem se takmiči. Stoga, uvjetno uspoređivanje petostrukog prvaka Formule 1 iz 1950-ih Juan Manuela Fangia sa modernim trkačima nije lak zadatak: Argentinac je imao na raspolaganju samo volan i pedale. Vremenom su trkački automobili "napunjeni" različitim elektroničkim sistemima.

Ipak, ako pitate ljubitelje automoto sporta, koga smatraju najboljim u historiji, većina će vjerojatno imenovati Michaela Schumachera. Drugi će tvrditi da Ayrton Senna, Alain Prost, Niĸi Lauda, Jacky Stewart, Jimi Clark, Sebastian Vettel ili Fernando Alonso nisu ništa lošiji od njega, oa također će biti u pravu. Po talentu i vještini ni po čemu nisu inferiorni u odnosu na Schumachera i u njihovo doba bili su najbolji.

Ali, u usporedbi s njima, brojevi počinju govoriti u korist "Schumija" i oni su impresivni: Sedam naslova prvaka, 91 pobjeda, 68 pole pozicija, 155 plasmana na postolje, 77 najbržih krugova i niz drugih rekorda.

Sva ova donedavna postignuća izgledala su vječna. A onda se na horizontu pojavio neko ko ih je počeo rušiti. Britanac Lewis Hamilton, još 2017. godine, ažurirao je rekord na pole pozicijama (sada ih na svom kontu ima 97), a ove sezone nadmašio je Schumacherovo postignuće na postoljima (trenutno 161).

Glavni rekord postavljen je u nedjelju 25. oktobra u Portugalu: Hamilton je izborio 92. pobjedu. I za nekoliko sedmica, Britanac će osigurati sedmi naslov prvaka i po ovom pokazatelju bit će jednak njemačkoj legendi Formule 1. Da li to Hamiltona čini legendarnim i velikim?

Iza Schumacherovih postignuća stoji ogromno naslijeđe koje je zauvijek promijenilo Formulu 1.

Michael je bio taj koji je promijenio pristup fizičkoj pripremljenosti. Ako su se prije njega piloti uglavnom koncentrirali na rad ruku i vrata, onda je Schumacher sate provodio u teretani izvodeći čitav niz vježbi. Za testove je sa sobom poveo pokretnu teretanu i u pauzama između zavojitih krugova na stazi sjeo bi na simulatore i nastavio poboljšavati fizičku formu.

To je 90-ih postala jedna od glavnih garancija pobjede, jer je automobile bilo teško kontrolirati, a izdržljivost je igrala važnu ulogu. Da bi se mogli natjecati sa Schumacherom, ostatak trkača bio je prisiljen slijediti njegov primjer.

Druga tačka koju je Schumacher promijenio bila je interakcija s inženjerima i mehaničarima tima. Prije su u Formuli 1 tehnički tim i piloti bili dva odvojena svijeta: Prvi su kreirali automobile, a drugi samo na stazi radili svoj posao. Bilo je izoliranih primjera, poput Nikija Laude, kada je pilot usko surađivao sa mehaničarima na tehničkim pitanjima i to je dovodilo do brojnih pobjeda.

Ali, iz nekog razloga takvu vezu niko nije uzeo za osnovu. Sve do Schumachera, koji ih je doveo na savršeniji nivo. Nijemac nije bio tehnički genije, ali je uvijek ispunjavao sve zadatke tijekom testova i davao inženjerima potrebne povratne informacije. Schumacherov odnos s inžienjerima i mehaničarima bio je uistinu prijateljski, poznavao je gotovo sve po imenu, nikada nije omalovažavao njihove zasluge, s njima je slavio pobjede i dijelio gorčinu neuspjeha.

"Pobjeda po svaku cijenu", moto je koji je u Formuli 1 povezan prvenstveno sa Schumacherom. Da, nesportsko ponašanje teško se može pripisati pozitivnim osobinama, ali u isto vrijeme, na mnogo načina, upravo to ponašanje razlikuje prave šampione od samo "dobrih dječaka". Schumacher se uvijek ponašao oštro na stazi i nije se ustručavao ići dalje od dozvoljenog.

Upravo je on svima rekao – "ako stvarno želite, onda sve možete". Proći će desetljeća, a navijači će nastaviti razgovarati o sudaru Schumachera i Damona Hilla u završnoj trci sezone 1994. godine, koja je Nijemcu donijela prvi naslov prvaka, njegov neuspješni pokušaj da ponovi isti manevar tri godine kasnije, protiv Jacquesa Villeneuvea, ili zaustavljanje na posljednjoj krivini u Monte Carlu.

Kakva će biti ostavština Hamiltona? Uglavnom, Lewis je proizvod pripremljen prema Schumacherovom receptu.

Veliku pažnju posvećuje fizičkoj spremnosti i može se smatrati jednim od najboljih sportista na svijetu u tom pogledu. Ima odličan odnos s inženjerima, što mu pomaže da skine desetinke sekunde u krugu. I to uprkos činjenici da Britanac, tokom trke, u radio razgovorima s ekipom često cvili i žali se da rade sve pogrešno, ne obavještavaju ga o stanju u gumama ili radu motora.

U vrijeme Schumachera razgovori vozača s timskim štabom tijekom trke nisu bili dostupni u eteru, ali nešto sugerira da Michael nije trebao njihovu pomoć i da je mogao samostalno razumjeti što treba učiniti kako bi se promijenila situacija na stazi.

Hamilton je takođe naslijedio nesportsko ponašanje od Schumachera, iako ga ne koristi tako često i ne tako iskreno. Njegova najupečatljivija manifestacija bila je finale sezone 2016. u Abu Dhabiju, kada je Hamilton trebao pobijediti da bi osvojio prvenstvo i da njegov timski drug Nico Rosberga ne završi na postolju. Britanac je vodio cijelu trku, u finišu namjerno smanjivao tempo, tako da su rivali iza njega imali priliku zaobići Rosberga. No, to se nije dogodilo, a titula je pripala partneru koji je odmah nakon toga najavio kraj karijere.

Ostatak Hamiltonovog nesportskog ponašanja očitovao se u nepoštovanju timskih naredbi, što je često dovodilo do sukoba sa drugim vozačem, kao što je bilo s Alonsom u McLarenu ili pomenutim Rosbergom u Mercedesu.

Glavna stvar po kojoj se Hamilton razlikuje od Schumachera i od bilo kojeg drugog vozača Formule 1 je njegov aktivan društveni život. Lewis je možda jedan od najistaknutijih medijskih sportista našeg doba. Ima vlastitu liniju odjeće, mnogo ugovora o oglašavanju (godišnji prihodi premašuju 100 miliona dolara), vlastiti studio za snimanje - prije par godina snimio je pjesmu pod pseudonimom s Christinom Aguilerom.

U osvit karijere upoznao se s pjevačem Nicole Scherzinger, kasnije su mu pripisali romanse s raznim modelima, glumicama i pjevačicama. Prijatelj je sa mnogim predstavnicima estrade, u pauzama između utrka može sigurno ići s jedne tačke planete na suprotnu samo kako bi posjetio ili sudjelovao u modnoj reviji. Uz to, Hamilton je vegan.

Napokon, Hamilton je prvi tamnoputi vozač u historiji Formule 1. Stoga tema o rasnoj diskriminaciji, koja se aktivno rasplamsala 2020. godine nakon niza ubistava u Sjedinjenim Državama, nije mogla proći mimo nje. Dobrim dijelom zahvaljujući Hamiltonovim pozivima na ravnopravnost, njegov je tim zacrnio automobile, a vodstvo Formule 1 pokrenulo je poseban program usmjeren na borbu protiv rasizma i diskriminacije i organiziralo protest s stajanjem na koljenu prije svake utrke.

Aktivan društveni život definitivno je dobra stvar, a Hamilton je na taj način zaista donio nešto novo u Formulu 1. No, želi li neki od mladih trkača ovakvu medijsku pompu. Ne. Piloti i dalje preferiraju zatvoreniji način života, koncentriraju se prvenstveno na utrke. Možda će se u budućnosti nešto promijeniti u tom pogledu, ali još uvijek se to ne može pripisati nasljeđu Hamiltona.

Čak i ako uporedimo uslove u kojima su Schumacher i Hamilton izborili pobjede i naslove, prednost neće ići u korist Britanca.

Michael je, u pravilu, osvojio samo dva od sedam prvenstava u apsolutno dominantnom automobilu, u drugim je slučajevima pobjeđivao rivale svojim vozačkim kvalitetima. Hamilton je, s druge strane, osvojio pet od šest (pišemo tako, imamo na umu šest od sedam) naslova za volanom ubjedljivo najboljeg automobila, u uslovima kada mu je jedini suparnik u prvenstvu bio timski drug. I ako je to u prva dva slučaja bio prilično respektabilan rival Nico Rosberg, onda je u sljedeća tri (računamo već četiri naslova) bio Finac Valtteri Bottas, koji se ne može mjeriti s Hamiltonom.

Da, bilans Britanca na kraju njegove karijere bit će jednostavno fantastičan i sasvim je moguće da ih više nitko nikada neće nadmašiti. Ali to će biti suhe brojke, iza kojih neće biti ni duše ni naslijeđa. Zbog toga će Lewis Hamilton u historiji ostati upamćen "najuspješniji vozač", ali ne i "najveći".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije