Sve više prosjaka u Sarajevu: Jedni zaista nemaju, drugi su mafija - šta učiniti?

 Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS), samo u prošloj godini počinjeno je 1696 prekršaja prosjačenjem, dok je prema vrsti prekršaja,  prosjačenje zauzima sam vrh. 

A broj slučajeva ne opada, već naprotiv, samo se povećava. Već u prvih šest mjeseci 2019. godine zabilježen je veći broj slučajeva prekršaja počinjenih prosjačenjem.

Veliki problem

„Za period januar-maj 2019.godine počinjeno je 777 prekršaja počinjenih  prosjačenjem, a u istom uporednom  periodu 2018.godine počinjeno je njih 612. Mjesno nadležne policijske uprave sačinile su poseban plan vezano za prosjačenje, po kojem iste postupaju“, kazali su iz MUP-a KS za Radiosarajevo.ba.

Prosjačenje, u zakonskoj osnovi, spada u prekršaj protiv Javnog reda i mira, a po definiciji se smatra kao traženje milostinje od druge osobe u novcu ili nekoj drugoj koristi.

Kazne predviđene Zakonom kreću se od 300 do 900 konvertibilnih maraka.

Na ulicama Sarajeva, ali i u ostalim dijelova Bosne i Hercegovine, možemo se susresti sa prosjacima, ali kako kažu stručnjaci, problem prosjačenja uopće nije jednostavan.

Dvije grupe

„Tu moramo razdvojiti dvije grupe prosjaka – one sa tzv. 'pokrićem' odnosno osobe koje su u stvarnoj potrebi i koje susrećemo na ulicama naših gradova svakodnevno. To su osobe koje doslovno ne bi imale šta jesti ako ne prose. Dok na drugoj strani imate grupu ljudi koji rade za 'mafije', gdje se prikuplja ogroman novac“, kazao je za Radiosarajevo.ba profesor Jusuf Žiga.

Kako kaže profesor Žiga, prosjačenje je problem s kojim se susreću države s manje uređenim sistemima.

„To jeste moderni problem, prosjake ćete susreti i na ulicama evropskih gradova, ali to je problem koji države koje su, da tako kažem, uređenije, lakše rješavaju. Problemi prosjačenja vidljiviji su u sistemima i državama kao što je naša“, pojašnjava Žiga.

U Bosni i Hercegovini, pogotovo u Sarajevu, prosjačenje se koristi kao izvor prihoda, pa se u nekim slučajevima radi o organizovanom „poslu“.

„Slučajeve organiziranog prosjačenja možemo primijetiti tokom većih javnih okupljanja, pogotovo tokom vjerskih praznika, kada pripadnici romskih populacija, dominantno žene i djeca, prose ispred vjerskih objekata. Oni se dovlače u kombijima, i kasnije ih opet pokupe i voze na druga mjesta“, ističe bivši profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Nažalost, nekada smo i svjedoci da prosjačenje prelazi i u prijetnje, fizičke napade i neke druge neugodnosti.

„Imate primjere gdje vas bukvalno spopadaju na ulici dok ne stanete i ne date im nešto, jer se bojite za svoju sigurnost“, pojašnjava profesor Žiga.

Društvo, odnosno država, treba se boriti protiv prosjačenja, ali na različit način, smatra profesor Žiga.

„Oni koji su stvarno gladni, koji nemaju krov nad glavom, koji su u stvarnoj potrebi, treba skloniti sa ulice i zbrinuti ih, bilo to kroz obroke u javnim kuhinjama i drugim vidovima pomoći, a one koji zloupotrebljavaju tuđu dobrotu treba skloniti s ulice na način da se to kažnjava i da se poveća broj policajaca na terenu koji će sprječavati takve ljude“, kazao je na kraju za Radiosarajevo.ba profesor Jusuf Žiga.