Zašto Sabor Hrvatske podmeće Bleiburg Sarajevu?

U cijeloj priči o misi za Bleiburg u Sarajevu, koja je izazvala nebrojene reakcije i osude uz našoj zemlji, ali pažnju u regionu, nedovoljno je naznačena uloga hrvatske države, zemlje koja u ovom trenutku predsjedava Europskom unijom (EU), odnosno, sasvim konkretno, Sabora Republike Hrvatske, koji pokrovitelj navedene manifestacije.

Piše: Faruk Vele

Zašto Sabor Hrvatske podmeće Bleiburg Sarajevu?

To je pitanje koje je možda i ključno za razumijevanje odnosa dvije "prijateljske zemlje" u ovom trenutku.

Reisova poruka

Koliko ozbiljno događaj u Sarajevu doživljava hrvatska država dovoljno govori, uz ostalo, činjenica, i to ne nevažna, da će Hrvatska radio-televizija (HRT) raditi direktni prijenos mise iz sarajevske Katedrale!

Donekle je ovo pitanje uloge same hrvatske države u posljednjem intervjuu za Glas Amerike (VOA) pokušao otvoriti poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, ali je ono ostalo u sjeni podrške koju je dao kardinalu Vinku Puljiću. Nju su mediji bliski HDZ-u BiH u Hercegovini na svoj način tumačili i dočekali s oduševljenjem "kao glas razuma".

"Političari u Sarajevu umjesto da adresiraju odgovornost na političku adresu, pokušavaju to izručiti Katoličkoj crkvi. Postoji politička odgovornost Hrvatske, a najlakše je sve pripisati crkvi. Zbog čega Hrvatska komemoraciju obilježava na ovakav način, ako je to upitno? Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obaveza prema vjernicima. U Sarajevu se spojilo sekularno i vjersko, odnosno vjersko i političko i vjerovatno kardinal o tome nije dovoljno vodio računa", kritizirao je reis Kavazović.

I bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je za reakriviranje priče o Bleiburgu optužio aktuelne hrvatske vlasti koje na toj „nostalgiji za jednim zločinačkim režimom skupljaju poene za izbore“.

"Međutim, time se kompromitiraju u cijelom svijetu, jer je upravo u Drugom svjetskom ratu pobijedio antifašizam. Ne samo u Europi, već i u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj. Oni to jednostavno nerazumiju, oni žive u jendom izgubljenom svijetu. Ali u tome prednjači Katolička crkva“, istakao je Mesić za Radiosarajevo.ba.

Otkud potreba Sabora RH kao najvišeg zakonodavnog organa susjedne države da ovakve aktivnosti posredstvom Crkve prenosi u Bosnu i Sarajevo i potiče ih?

Orešković i Karamarko

Pitali smo to uglednog hrvatskog analitičara i politologa Davora Gjenera.

"Teško pitanje. U vrijeme vladavine Franje Tuđmana to je bila "privatna" manifestacija, a Tuđman nikad nije bio na Pliberškom polju (Bleiburškom polju). Saborsko pokroviteljstvo i uvođenje pliberške (bleiburške) komemoracije u svojevrstan državni kalendar službenih manifastacija, počinje s vladom Tihomira Oreškovića i Karamarkovim HDZ-om. Plenkovićeva administracija pokušavala je umanjiti značenje ovog skupa, ali se nije usudila dovesti u pitanje parlamentarno pokroviteljstvo nad njim i status državne komemoracije", kaže nam Gjenero. 

Komemoracija u Bleiburgu jedna je od najspornijih epizoda novije hrvatske društvene povijesti, smatra Gjenero.

"Nije, naravno, sporno odavati počast onima koji su ubijeni bez sudske presude, a vansudskih egzekucija nakon završetka II svjetskog rata bilo je mnogo. Odavanje pijeteta žrtvama takozvanog „križnog puta”, koji je započeo na Bleiburškom polju u svibnju 1945. jednako je legitimno kao i talijansko izražavanje pijeteta prema žrtvama u istarskim fojbama, ubijenima nakon pada Italije i nakon oslobođenja Istre. Međutim, kao što je neprihvatljiva bilo kakva revizija povijesti, vezana uz žrtve fojbi, i zaborav onoga što je prethodilo tim žrtvama, tako je i s žrtvama križnog puta. Pretvaranje tih žrtava u „pravednike” i ponašanje kao da se radi o pripadnicima legitimnih „Hrvatskih oružanih snaga”, uvod je u opasnu reviziju povijesti", govori nam Gjenero.

Odnosi Bošnjaka i Hrvata

Prema njegovim riječima, dugogodišnje komemoracije na Bleiburškom polju imaju i dimenziju o kojoj se ne govori.

"Naime, mjesto koje nazivamo Bleiburg ima i slovensko ime, Pliberk, a spada među ona mjesta u Koruškoj u kojoj prema Austrijskom državnom ugovoru slovenska zajednica ima pravo na dvojezičnost. U Pliberku je slovenska zajednica bila vrlo brojna, a austrijski profašistički Heimatdinst u godinama prije 1990. izdašno je financirao ove komemoracije i okupljanje pripadnika poraženih kvislinških snaga iz II svjetskog rata, kako bi se zastrašivalo slovensku zajednicu na tom području. Zato nije čudo da su slovenske manjinske organizacije u Koruškoj među najglasnijima u zahtjevu za zabranu ovih okupljanja, na kojima su godinama bili isticani fašistički i ustaški simboli i otvoreno je zagovarana kvislinška NDH", objašnjava naš sagovornik.

U prethodnih nekoliko godina politička klima u Koruškoj snažno je promijenjena, i sad su na razini Savezne države Koruške već drug mandat na vlasti socijalisti, u koaliciji s Narodnjacima kancelara Sebastiana Kurza.

"Koruške zemaljske vlasti već dugo traže zabranu ovog skupa, a još lani je bio „preživio” samo zato što se formalno odvija kao crkvena manifestacija, a Austrijska biskupska konferencija izdala je dozvolu za održavanje mise, ali pod određenim uvjetima. Jedan je bio da misu ne može slaviti netko od hrvatskih biskupa, a Hrvatska biskupska konferencija je bila uvjerena da je lukavstvom pobijedila austrijske kolege. Naime, lani je na Pliberškom polju govorio, doduše ne i predvodio misu, jedan od hrvatskih biskupa, koji, isto tako, formalno nije došao u biskupskoj odori, nego u franjevačkom habitu", podsjeća Gjenero.

Ove godine komemoracija na Pliberškom polju nije dopuštena, ali razlog, kako tvrdi Gjenero, nije samo pandemija koronavirusa, pa je vjerojatno da ni narednih godina neće biti skupova kakve pamtimo iz prethodnih godina.

Je li to razlog što je cijela manifestacija prebačena u Sarajevo?

"Ove godine, tako, Pleiburška komemoracija i sve ono što se oko nje događalo, taj sajam fašističke nostalgije, neće kontaminirati odnose Hrvatske i Austrije, ali je zato kontaminirao odnose Hrvata i Bošnjaka unutar Federacije BiH. Jasno je da niti Bošnjaci niti itko drugi u Bosni ne bi osuđivali komemoriranje onih koji su stradali bez sudske presude, ali kad bi odavanje počasti stalo na tome. Pretvaranje žrtava Bleiburga i „križnog puta” u „nevine žrtve” ne može biti doživljeno drukčije nego kao provokacija i pokušaj povijesnog revizionizma, a to, naravno, šteti konsolidaciji međunacionalnih odnosa u BiH, jednako kao što im šteti onaj povijesni revizionizam koji negira genocid, proveden diljem BiH, a sudski prepoznat u Srebrenici", zaključio je Gjenero.