Test multikulturalnosti: Kome smetaju dvojezične table u saobraćaju?

Dvojezična saobraćajna signalizacija je svakodnevna meta vandala, a kako bi se oni adekvatno spriječili, zastupnik Damir Arnaut pokrenuo je jako važnu inicijativu. 

U Bosni i Hercegovini žive ljudi raznih vjera, nacionalnosti, koji govore, barem prema standardizaciji, tri različita jezika, te koji pišu dva različita pisma - ćirilicu i latinicu. Oba ova pisma bi, prema pravilu, svaki stanovnik Bosne i Hercegovine morao znati. Uostalom, ova pisma nemaju vjeru ili naciju - to je historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. 

Iako je u entitetu Federacija BiH rasprostranjenije pismo latinica, dok je u entitetu Republika Srpska više u upotrebi ćirilica, to ne znači mnogo. Oba ova pisma su dio historije naše zemlje, sve od njihovih početaka. Poznato je kako je i BiH imala svoju verziju ćirilice, odnosno bosančicu. Iako to nije ovo pismo koje koristimo danas, svejedno to znači da je to utkano u samu srž naše zemlje. 

Trending

U ovom dijelu BiH jutros izmjereno minus 17: Stigla i prognoza do četvrtka - evo kad se vraća kiša

Kako je BiH specifična država, i još specifičnije društvo, to sa sobom vuče i neke stvari na koje druge zemlje 'ne moraju da misle'. Jedna od tih stvari su dvojezične table, posebno kada je riječ o saobraćaju. Iako se u oba entiteta, prema zakonu, koriste oba pisma, preferirati jedno ili drugo bilo bi pogrešno. Problem nastaje kada se po ovim tablama prešaraju nazivi mjesta na onom jeziku koji nije rasprostranjen u tom entitetu. Zbog toga je predložen novi zakon, koji se tiče strožijeg kažnjavanja uništavanja ovih tabli. 

Predlagač ovog zakona je Damir Arnaut, nekada zastupnik u državnom parlamentu, danas zastupnik u Parlamentu FBiH. Ovom prilikom, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Arnauta te ga upitala za komentar o prolasku ovog zakona kroz ovaj dio parlamentarne procedure. 

"Šaranje jednog, odnosno drugog, pisma nije samo sigurnosni problem u smislu ugrožavanja učesnika u saobraćaju, već i sa stanovišta podgrijavanja etničkih tenzija. Svi koji to rade su nesumnjivo motivisani mržnjom prema drugom i drugačijem", rekao je Arnaut. 

Još od prethodnog saziva Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine 'vuče' ova inicijativa. Kako to u BiH obično biva, postojale su mnoge opstrukcije, te u više navrata ovaj zakon nije čak ni bio dio dnevnog reda. Opstrukcije nisu stale, a zbog toga Arnaut izražava žaljenje. 

"Žao mi je što je, na prijedlog SNSD-a i HDZ-a, izbačena moja odredba da će se o ovim incidentima obavještavati nadležna tužilaštva. No drago mi je da su bar prekršajne kazne povećane i da sam tako uspio poslati poruku da su ova djela neprihvatljiva", izjavio je za naš portal zastupnik u entitetskom parlamentu. Treba dodati da su, prema trenutnom prijedlogu, kazne povećene na 400 do 1000 KM. 

Prema prvom prijedlogu, kako je naveo Arnaut, nadležna tužilaštva bi se kontaktirala, kako bi se još ozbiljnije shvatio ovaj problem. Ipak, nekima u našoj zemlji to, očigledno, smeta. Iako se radi upravo o onoj političkoj partiji koja bi se trebala, nominalno, najviše zalagati za ravnopravnost u entitetu FBiH za 'svoj' narod. 

On je još izrazio sreću zbog toga što je njegov prijedlog dočekao ovaj stadij parlamentarne procedure.

"Tu je, također, zadovoljstvo što se upravo moji zakoni usvajaju u državnom parlamentu i više od pola godine od mog odlaska iz tog tijela, iako sve ostalo kaska", rekao je Damir Arnaut. 

Šta kaže zakon sada? Trenutno, prema Pravilniku o saobraćajnim znakovima i signalizaciji, član 3., svi saobraćajni znakovi moraju biti napisani u oba pisma. Jedina razlika je što se u RS-u koristi ćirilica iznad latinice, dok je u FBiH situacija obrnuta. Zakon o saobraćaju u Bosni i Hercegovini, član 235, kaže da je kazna za oštećenje na saobraćajnoj signalizaciji za fizičko lice iznosila od 100 do 300 KM. Kada (i ako) se usvoji ovaj prijedlog zastupnika Arnauta, novčana kazna će skočiti. 

Pravilo o dvojezičnoj saobraćajnoj signalizaciji, iako je u načelu tu kako bi se poštovala specifičnost društva u našoj zemlji, se krši na mnoge načine. Poznat je slučaj Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje je tek u augustu 2021. godine skupština izglasala amandman kojim se ćirilica prepoznala kao službeno pismo, i tako se napokon našla na saobraćajnoj signalizaciji u ovom kantonu.