Svjetski dan prevencije samoubistva: Kako prepoznati problem i pomoći?

Na današnji dan se obilježava Svjetski dan prevencije samoubistava. Samoubistvo je u našem društvu još tabu tema, nešto o čemu se šuška i nagađa, govori ispod glasa i bez potrebne naučne podloge. 

Studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, odsjek Psihologija, odlučili su dići svijest o ovom problemu te ukazati na propuste u društvu koji dovode do suicida.

Tim povodom razgovarali smo sa Džanom Kapetanović, studenticom druge godine Psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Suicidalno ponašanje

“Suicid je smrt koja nastaje kada osoba sama na sebe 'digne ruku' s ciljem oduzimanja svog života. Može se javiti iz više razloga, kao što su problemi u porodici, alkoholizam, mentalni poremećaji, međuvršnjačko nasilje i drugi. Suicidalno ponašanje ćete prepoznati tako što osoba počinje izbjegavati svakodnevne obaveze, istražuje o načinima počinjenja samoubistva, piše oproštajne poruke, veoma često dođe do samopovređivanja, a potom do promjena u prehrani...“, govori Kapetanović na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba. 

Prema podacima SZO gotovo svakih 40 sekundi u svijetu jedna osoba počini samoubistvo, što je u prosjeku 800.000 osoba godišnje. 

Foto: Unsplash: Ilustracija

“Bez obzira što ne znamo tačan broj ovakvih slučajeva, naš zadatak je pokušati pomoći i reći da se puno više pažnje treba posvetiti kako ovoj temi tako i potencijalnim faktorima koji doprinose velikom broju samoubistava”, mišljenja je Kapetanović.

U našem društvu već odavno postoje predrasude za drugog i drugačijeg. Obrazovanje u osnovnim školama i vršnjačko nasilje je sve češći slučaj koji uzrokuje suicid. 

“Ukoliko se osoba povuče u sebe, ne dijeli informacije sa roditeljima, profesorima ili stručnim osobama, u tom slučaju dolazi do puno većih problema. Često ne vide izlaz iz problema, osjećaju se odbačenim ili kao da ne pripadaju okolini. Jedini izlaz iz problema za njih je suicid. Ne trebamo dozvoliti da se brojke uvećavaju već trebamo poduzeti sve da budu, ako ne nikako onda minimalno prisutne”, smatra ova mlada studentica Psihologije.

Zanimalo nas je kako prepoznati problem i pomoći? Kome se obratiti kada je Bosna i Hercegovina u pitanju?

“Znakovi ili simptomi koji mogu upućivati na rizik od suicida ili suicidalnih misli se razlikuju od osobe do osobe , to je na neki način individualno. Ti znakovi se mogu svrstati u tri kategorije: ponašajni, verbalni i emocionalni znakovi. Pored ponašajnih znakova o kojima smo već nešto rekli, na redu su verbalni znakovi: osoba može pričati o završetku vlastitog života i generalno o smrti, iskazivati želju za smrću, pričati o planu počinjenja suicida, smatrati da je na teret drugima i da je zarobljena u vlastitom životu, te spominjati nepodnošljivu bol i osjećaj bespomoćnosti i praznine. A emocionalne znakove je možda i najlakše prepoznati: usamljenost i samoizolacija, povijest mentalnih poremećaja (poremećaji raspoloženja, poremećaji spavanja, poremećaji ličnosti i sl.), tuga, apatija, sram itd. Kada je BiH u pitanju, obratiti se može centrima za mentalno zdravlje, psihološkim savjetovalištima ili ukoliko osoba izričito odbija profesionalnu pomoć, Hitnoj pomoći i policiji”, pojašnjava Kapetanović te dodaje da se za više informacija o kontaktima za pomoć može obratiti na FB stranicu Tvoja sam podrška. 

“Rado ćemo porazgovarati s vama i proslijediti potrebne informacije”, poziva naša sagovornica.

Privatni album: Udruženje Studenata Psihologije Sinapsa

Inače, obilježavanje Svjetskog dana prevencije suicida je bio povod ovim mladim studentima i za izradu mini priručnika koji bi trebao široj javnosti ukazati na simptome i rizične faktore, te pomogli osobi sa suicidalnim mislima.

Simptomi i rizični faktori

“Mini priručnik koji smo mi napisale sadrži teme kao što su: simptomi i rizični faktori, kako pomoći osobi sa suicidalnim mislima, gdje potražiti pomoć te samopomoć. Napravljen je kao vid podrške ali i pravih, relevantnih informacija koje su dostupne onima koje ovakva tema zanima. S obzirom da se o suicidu danas generalno malo priča, odlučile smo se za ovakav poduhvat”, ističe na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba studentica psihologije, Džana Kapetanović.

Nadamo se da će ovaj priručnik biti od pomoći onome ko se bude našao u "košmaru" suicidalnih misli. 

Priručnik će biti dostupan na FB stranici Udruženje Studenata Psihologije Sinapsa.