WikiLeaks / Stjepan Mesić: Dodik s Lajčakom lašti cipele

31. 10. 2019. u 16:51:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 137

Nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH i aktuelni ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak ostao „iznenađen i uvrijeđen“ reakcijama na njegov znakoviti sastanak sa liderima HDZ-a BiH i SNSD-a Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom proteklog vikenda, valja se prisjetiti kako stavovi koje smo čuli ovih dana nisu ni izbliza slučajnost, niti su konstrukcija aktuelnih nositelja najviših dužnosti ili ovdašnjih medija.

Piše: Faruk Vele

Iz američkih bilježnica

Priča o Lajčakovoj servilnosti prema Dodiku je konstatacija koja se mogla naći u bilježnicama i depešama američkih diplomata od Beograda, preko Sarajeva do Zagreba.

„Naravno, neću se nikome izvinjavati za sastanak u Bratislavi koji neki pokušavaju skandalizirati“, govori Lajčak za N1.

To je, jasno, njegovo pravo, kao što je pravo domaćih analitičara i javnosti da se interesira za sadržaj Lajčakovih razgovora o, primjerice, Izbornom zakonu BiH.

„Naravno da smo pričali o izmjenama izbornog zakona i trudio sam se da napravimo neki korak. Trudio sam se da doprinesem rješavanju problema“, pravdao se Lajčak.

Ugledni bh. novinar i diplomata, Hajrudin Somun, s toga je s pravom primijetio da ga susret Dodika i Čovića u Bratislavi podsjeća na razgovore Mate Bobana i Radovana Karadžića u Grazu. Evo i zašto.

Nećemo na ovom mjestu podsjećati na Dodikovu „traktorsku vezu“ sa Lajčakom, ali valja podsjetiti kako je na Lajčakovu saradnju sa Dodikom prvi upozorio bivši predsjednik Hrvatske i posljednji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stjepan Mesić, i to, ni manje ni više, do u razgovoru sa bivšim američkim pomoćnikom državnog tajnika Richardom Holbrookeom, pokojnim „tvorcem Daytona“, početkom studenoga 2008. godine.

Mesićem je još tada, prije skoro 11 godina dao „prilično tmurnu sliku“ o razvoju događaja u BiH, za što je krivio Milorada Dodika kao nastavljača politike Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića „samo bez tenkova i topova“. To se saznalo iz bilješke američkog veleposlanika Roberta Bradtkea objavljenoj na WikiLeaksu. Upravo se u njoj spominje i Lajčak.

Mesić je u razgovoru s Holbrookeom dao do znanja da je prilično uznemiren zbog ponašanja ne samo Dodika, već i Harisa Silajdžića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, a živcirao ga je i visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak koji "nije znao s njima".

Dodikov lobista

„Dodik s Lajčakom lašti cipele“, rekao je Mesić.

Dodik se, upozoravao je Mesić, namjerava odcijepiti od Bosne i pridružiti Srbiji, što će imati "ozbiljne posljedice" jer će se bosanski Hrvati nastojati pripojiti Hrvatskoj, a rezultat svega toga bila bi "malena muslimanska država" koja bi postala "sigurno utočište za fundamentaliste, novo središte terora, nova palestinska država u srcu Evrope".

Mesić rješenje vidi u povećanom američkom i evropskom angažmanu, svojevrsnom "Daytonu II" koji bi spriječio "srbijanski imperijalistički san o ekspanziji". Prema Mesiću, saznaje se iz bilješke, rješenje je u "kantonizaciji" BiH, jer bi svaki kanton bio mješavina, srpske, hrvatske i muslimanske zajednice.

"Lajčak je Tadićev i Dodikov lobista", navedeno je u jednoj drugoj depeši koju je iz Beograda u Washington poslao bivši američki ambasador u Beo¬gradu Cameron Munter.

Lajčakova je uloga, dakle, bila je u amortizovanju jačih kritika na račun Dodika iz međunarodne zajednice.

Iz američke ambasade u Sarajevu prema Bijeloj kući, također, upućena je ocjena prema kojoj je "Lajčak tvrdio da pravi problem u BiH predstavlja Haris Silajdžić, a da Milorad Dodik stvari čini još gorim samo zato što ne može ušutjeti na Silajdžićeve pro¬vokacije". Ova poruka je tak-ođer otkrivena nakon objav¬ljivanja tajnih depeša na Wikileaksu.

Prema tadašnjem pisanju medija, pojedini diplomati, prve¬nstveno iz država članica Vijeća za implementaciju mira u BiH, već su tada sa oprezom prilazili slovačkom diplomati koji je sve više počeo gubiti povjerenje u Bruxellesu. Početkom 2009. godine uslijedio je i neslužbeni otkaz Lajčaku u njegovoj misiji u BiH, s procjenom da je najbolje rješenje u tom trenutku Lajčaka povući na za šefa diplomatije u Bratislavi.

Veza s Čovićem

Veze Čovića i Lajčaka sežu još iz sada već davne 2007. godine. Upravo se s dolaskom Lajčaka u Bosnu i Hercegovinu ponovo na scenu vraćaju težnje hrvatske politike za uspostavu trećeg entiteta. Lajčak i Čović su prvi sastanak imali uvečer 3. augusta 2007. godine u ljetnoj bašti hotela 'Bevanda' u Mostaru te, uz večeru, razgovarali oko dva i pol sata. Autor ovih redaka izvještavao je sa tog skupa.

Poslije tog sastanaka Lačjak je na pitanje novinara kazao izrijekom da će Hrvati dobiti prostora da riješe svoje pitanje unutar BiH!

Novinari su Lajčaka pitali kakav koncept ustavnih promjena u BiH bi mogao podržati OHR, a on je kazao da je 'otvoren'.

"Razgovarao sam sa Čovićem o tome i ja mislim da Hrvati i hrvatske političke partije imaju dovoljno prostora kada je u pitanju ovaj problem, zbog njihovog specifičnog položaja, i da bi trebalo da taj prostor iskoriste - istakao je Lajčak.

Odgovarajući na upit šta misli o inicijativi Čovića o uređenju BiH na četiri federalne jedinice i Distrikt Sarajevo, kao posebnu jedinicu, Lajčak je dodao da su 'sve inicijative dobro došle'.

Hrvatska politika je shvatila poruku. Samo mjesec dana kasnije, 4. septembra, Hrvatska novinska agencija Hina prenosi da se ppredsjednici dviju najsnažnijih hrvatskih stranaka u BiH - HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.

Dragan Čović i Božo Ljubić javno se sve jače zauzimaju za uspostavu trećeg, većinski hrvatskog, entiteta u BiH! Ćović i Ljubić su u odvojenim intervjuima štampi u BiH istaknuli da je formiranje triju federalnih jedinica (entiteta) jedno od mogućih rješenja u BiH.

Eto razloga zašto Lajčakovo paktiranje sa Dodikom i Čovićem izaziva zabrinutost u bh. javnosti.

 

NEMA KOMENTARA