Stećci ujedinili ministre kulture u regiji

Ministri Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore nadležni za kulturu potpisali su danas u Sarajevu pismo namjere za uspostavljanje međuinstitucionalne suradnje za pripremu i prezentaciju zajedničkog projekta nominacije stećaka za upis na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Najkrupniji regionalni kulturni projekat

Na press-konferenciji tim povodom istaknuto je da su utvrđene aktivnosti s definiranim obavezama i rokovima, a uskoro bi trebalo da budu imenovani i koordinatori za rad. Četiri resorna ministra povremeno će se susretati radi razgovora o rezultatima.

Među potpisnicima pisma namjere je i Ljiljana Ševo, koja je taj dokument potpisala uime Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, javlja Fena.

Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović taj je dokument okarakterizirao kao jedan od najkrupnijih projekata u oblasti kulture koji se radi na regionalnom nivou te istaknuo da će to UNESCO sigurno znati prepoznati u konačnoj realizaciji projekta.

Nebojša Bradić, ministar kulture Srbije, istaknuo je da ove prostore prepliću brojne kulture i civilizacije, te da to sve u regionu ohrabruje da realiziraju ovaj projekt. On je uvjeren da će četiri države regije uskoro zajedno imati razlog za radost da stećci (srednjovjekovni nadgrobni spomenici) budu upisani u Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, tako da svaka od država svojoj listi spomenika, što ih ima na UNESCO-ovoj listi kulturne baštine, može da doda još jedan spomenik.

BiH – zemlja stećaka

Resorni ministar Hrvatske Božo Biškupić smatra da je kultura stećaka postala sastavni dio nacionalnih kultura svih četiriju država. Zato je, kaže, ovaj projekt obaveza svih država. On je kazao da će se četiri države zajedno, uz pomoć stručnjaka, i ubuduće vrlo aktivno postaviti prema UNESCO-u i raditi na fenomenima koji su zajednički za spomenute četiri države.

Crnogorski resorni ministar Branislav Mićunović izrazio je zadovoljstvo što je dokument potpisan u BiH - zemlji stećaka. Po njegovim riječima, u BiH ima oko 66.000 stećaka, Srbiji 2.000, Hrvatskoj 4.000, te Crnoj Gori oko 3.000.

Neprocjenjivo kulturno blago

Stećci su karakteristični srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici rasprostranjeni ponajviše na teritoriju Bosne i Hercegovine, a potom i Hrvatske, Srbije te Crne Gore. Kao sinonimi za stećke tokom historije korišteni su nazivi bilig (ikavska varijanta riječi biljeg), kami ili kamenovi, mramori. Na osnovu fizičkog položaja postoje položeni (sanduci, ploče, i sljemenaci) te uspravni stećci (krstače, stubovi, stele).

Ovi specifični i za centralno južnoslavensko područje karakteristični spomenici postavljani su od 14. do 16. stoljeća, a metamorfoza stećka u savremene nadgrobne spomenike svih religija na ovom prostoru svjedoči o tome da neki elementi stećka preživljavaju historijske promjene i previranja.


Zgošćanski stećak

Najpoznatiji stećak je Zgošćanski stećak, pronađen u okolini Kaknja, koji se čuva u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Ovaj stećak nema natpisa, ali su neki istraživači skloni, zbog njegove raskošnosti, tvrditi da je upravo on nadgrobni spomenik Stjepana II Kotromanića. Koncentracija stećaka na jednom mjestu, odnosno groblje sa stećcima naziva se nekropolom a najpoznatija je Radimlja kod Stoca.

Bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar svoju zbirku pjesama "Kameni spavač" utemeljio je na epitafima, kratkim, britkim i poetičnim natpisima na stećcima.

radiosarajevo.ba