Šta arhitektonska struka misli o ideji izgradnje ogromnog hotela na Zlatištu

Radiosarajevo.ba
Šta arhitektonska struka misli o ideji izgradnje ogromnog hotela na Zlatištu
Printscreen / Idejno rješenje za hotel Palace na Zlatištu
Sredinom decembra sarajevska Općina Centar objavila je prezentaciju idejnog rješenja za hotel koji bi, ako se izgradi, dominirao krajolikom iznad Sarajeva.

Kako stoji na stranici Općine Centar, investitor projekta je Mirsad Fikić, poslovni čovjek porijeklom iz Prijedora koji u Berlinu vodi bosanski restoran.

Nakon što je Fikić iskazao interes za investiranjem u Sarajevu, Općina Centar mu je predstavila nekoliko lokaliteta za gradnju. 

Na lokalitetu Zlatište, Fikić je ponudio izgradnju grandioznog hotela Palace. Kako stoji na stranici općine Centar, pregovori o ovoj lokaciji započeti su još u februaru 2016. Projekt bi se trebao graditi u partnerstvu između Općine Centar i investitora. 

Za sada je poznato da je planirana visina cijelog objekta 80 metara, dužina 165, a širina 54 metra. Iz projektnog prijedloga jasno je da bi gradnja ovog objekta trajno izmijenila vizuru Trebevića. 

Neprimjeren u urbanističkom i arhitektonskom smislu

Tragom informacija na stranici Asocijacije arhitekata u BIH, portal Radiosarajevo.ba  kontaktirao je stručnjake s pitanjem šta misle o ideji izgradnje velikog hotela na Zlatištu. 

Predsjednik Upravnog odbora Asocijacije arhitekata u BiH Vedad Islambegović kaže kako je u ime ove organizacije već reagirao i poslao dopise načelniku Općine Centar u kojima je predočio mišljenje struke:

"Ja se iskreno nadam da do gradnje hotela neće doći. Bio bi to urbanistički promašaj. Dobili bismo još jedan zid na Trebeviću, ogromnih gabarita. I u estetskom smislu, ovakav projekt je promašaj, ali to me manje brine od urbanističkog aspekta. U dopisu Općini Centar sam postavio pitanje da li su prilikom razmatranja ove ideje pred sobom imali plansku dokumentaciju", kaže arhitekta Islambegović. 

Kako je moguće graditi bez konkursa?

Nedžad Hrelja Meco, iz arhitektonskog studija MecoLada, tvrdi da je ovdje riječ o potpunom amaterizmu:

"Urbanistički, kao kompozicija, čitav objekt je pogrešan, počevši od njegove veličine i mase koje su potpuno neprimjerene mjestu na kojem se želi raditi. Objekt visine osamdeset metara na stijeni od tridesetak metara nije u redu i nema govora da se na takvom mjestu gradi neboder, pogotovo frontalno postavljen prema gradu. Takođe. veličina objekta naručila bi vizuru. Arhitektonski izraz je banalan, primjer lošeg ukusa i kvaziorijentalnog stila koji ne odgovara arhitekturi Sarajeva. Smatram da se ovakvo nešto nipošto ne bi smjelo graditi", tvrdi Hrelja.  

Arhitekta Srđa Hrisafović sličnog je mišljenja da se radi o arhitektonskom zdanju koje uopće ne pripada situaciji, niti kao takvo može stajati na uzvisini iznad grada.

"Osnovno je pitanje kako bi se mogli graditi takvi kapitalni projekti bez arhitektonsko-urbanističkog konkursa, koji bi trebao da se provede prema svim pravilima, kao i arhitektonskim i urbanističkim planovima grada, u kojima, koliko znam, nikada nije predviđen hotel na Zlatištu. Ovakvi ključni projekti moraju da podliježu širokim javnim raspravama, jer se oni tiču svih građana", zaključuje Srđa Hrisafović.

 Pogledajte kako bi hotel na Zlatištu trebao izgledati

Dario Kristić, u tekstu objavljenom na stranici Asocijacije arhitekata u BiH, između ostalog piše:  

"Iz dostupnih vizualizacija očito je da se radi o projektu - ideji (nazvat ćemo to ipak idejom jer je projekt malo prejaka riječ), tako stravično lošoj da ne vrijedi trošiti vrijeme na analizu. Najblaže rečeno, izgradnjom onoga što je predstavljeno, ionako dobrano poljuljan imidž Sarajeva kao nečeg što barem u segmentima još podsjeća na normalan grad bio bi u potpunosti uništen. Osim nemjerljive štete za grad i okoliš, vrlo je vjerojatno da bi i sam investitor pretrpio ogromne štete i troškove u vidu prekoračenja budžeta, lošeg funkcioniranja objekta i samim tim lošeg poslovanja. Ako bi ga uopće bilo moguće izvesti".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije