Radiosarajevo.ba u Centru za seizmologiju: Da li je moguće predvidjeti zemljotres?

Od 1900. godine, od kada se na ovom području zemljotresi instrumentalno registriraju - zabilježena su 1084 zemljotresa čija magnituda je bila preko 3,0 stepeni prema Richteru ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.

Najrazorniji zemljotres na prostoru Bosne i Hercegovine zabilježen je 27. oktobra 1969. u Banjoj Luci. Jačina od šest stepeni prema Richteru bila je smrtonosna za 15 ljudi. Povrijeđeno je 1117 osoba, desetine hiljada ostale su bez krova nad glavom, razorena su poduzeća, škole, bolnice i kulturno-historijski objekti...

Na koji način se mjere zemljotresi, ali i koja su područja BiH najaktivnija, za Radiosarajevo.ba objasnio je Ivan Brlek, seizmolog u Centru za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu.

Razgovarala: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Foto/Video: Faruk Zametica, Radiosarajevo.ba

Na teritoriji BiH gotovo svakodnevno se javljaju u prosjeku tri zemljotresa intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registriraju samo instrumenti. Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od četiri do 30 kilometara.

Od 1905. do 2012. godine na ovom području instrumentalno je zabilježeno 75 zemljotresa čija magnituda je bila preko 5,0 stepeni prema Richteru ili intenzitet veći od VI stepeni Merkalijeve skale

Seizmički signali koji su registrirani na seizmološkim stanicama se digitaliziraju sa 100 uzoraka u sekundi i rezolucijom od 24 bita, a zatim se putem interneta prenose do Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu.

No, nekada je to izgledalo dosta drukčije.

"Seizmološka praćenja u BiH postoje od 1905. godine. Tada je Austro-Ugarska napravila namjensku seizmološku opservatoriju i postavila tri mehanička instrumenta, tegove mase oko 200 kilograma. Što je veći teg, veća je i osjetljivost. Tako je prije 110 počela registracija zemljotresa u BiH i Sarajevo je već među prvima u svijetu imalo sezimološku opservatoriju", kaže za Radiosarajevo.ba seizmolog Ivan Brlek, koji se više od dvadeset godina bavi ovim poslom. 

Brlek, koji je studirao fiziku na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu, specijalizirao je seizmologiju na međunarodnim kursevima koji se održavaju van BiH. Proučavaju se instrumenti, kako se postavljaju i kako registriraju zemljotres, obrada i interpretacija podataka, pokreti Zemljine kore, arhitektonske reakcije, 

"To je prilično jednostavan princip. Ako se sjećate časova fizike iz škole, imate fizikalno klatno - jedan teg koji je na opruzi i od vibriranja zemlje on počinje da oscilira. 

Inače, naš centar za seizmologiju raspolaže sa šest aparata/seizmografa, u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Mostaru, Bihaću i Livnu. U stanju smo da registriramo i jako male zemljotrese koje ljudi ne osjete. To je vrlo bitno, jer ima ih svakodnevno. Tako dobivamo sliku šta se dešava u Zemljinoj kori.

U Zenici smo namjenski postavili seizmograf zbog gorskih udara i pomjeranja tla u jamama. No 99 posto ukupno registriranih zemljotresa u BiH su prirodni i na njih čovjek ne utječe. Oni se dešavaju po određenom pomaku u Zemljinoj kori, zbog pokretanja lave ispod zemlje, pomjeranja cijelog kontinenta... Ustvari, kod nas je najčešći uzrok zemljotresa činjenica da se područje Balkana izdiže, sjevernoafrička tektonska ploča se podvlači pod Italiju i Balkanski poluotok, gura ga i izdiže. Dinaridi i Alpi su i nastali zbog tog pomjeranja", dodaje Brlek.

BiH je u svjetskim razmjerima vrlo aktivno područje - gotovo svaki dan se dešavaju zemljotresi. Godišnje bude oko deset do 15 njih koji su malo jači i ljudi ih osjete. Razorni zemljotresi su relativno rijetki i dešavaju se svakih 100-200 godina. 

"U seizmologiji nema prognoze kao u meteorologiji. Ne može se reći - bit će zemljotres u podne. Amerikanci su trošili i milijarde dolara na instrumenta kod rasjeda San Andreas. Tokom deset godina nisu uspjeli predvidjeti ni dubinu, ni jačinu, ni vrijeme zemljotresa.

Svaki dan se javljaju manji zemljotresi, time se oslobađa ta seizmička energija, popušta se napetost u stijenama i time se smanjuje mogućnost pojave jačih zemljotresa. Kada ih ne bi bilo, pogotovo na nekom aktivnijem području, onda bismo se morali zabrinuti. Sva ta nakupljena energija bi morala izaći nekako. 

Nakon jačeg zemljotresa, postoji popratni period kada se sliježe tlo i vraća u ravnotežu. Prije nekoliko godina kada je bio jači zemljotres u Zenici, došlo je do namještanja stijena - to je trajalo 40 dana. Stalno su nas zvali iz Zenice da pitaju do kada će to trajati", pojašnjava naš sagovornik. 

 

Najaktivnija područja u našoj zemlji su Krajina, Banja Luka, južna i zapadna Hercegovina, Tuzla, Livno... A kada se dogodi zemljotres čija je magnituda 2,7, tj. iznad 4 stepena Merkalijeve skale, onda se na osnovu tih podataka daje procjena Civilnoj zaštiti da bi moglo biti štete.

"Oko Banje Luke se nalaze rasjedi u pravcima sjeverozapad i jugoistok. Najveći problem ovoga grada je što se tu susreću dvije pukotine, dva rasjeda i upravo zato su tu najjači zemljotresi, poput onog u Banjoj Luci 1969. godine. Nisu svi ti rasjedi aktivni, postoji kod Bihaća jedan rasjed vrlo dug, no skoro da nije bilo zemljotresa. Zašto je to tako, to se ne zna. 

I u Sarajevu se svake godine dese jedan ili dva jača zemljotresa. Postoje rasjedi od Hrasnog do Vogošće te na Trebeviću, gdje možete vidjeti stijene koje stoje kao stepenice. Tako je 2012. godine nastala panika zbog zemljotresa koji je bio kod Hrasnog, a desio se u pola četiri popodne. Potom je bio još jedan u pola četiri ujutro s epicentrom iza Vučije Luke prema Palama. Pojavila se informacija da će ponovo još jedan biti u pola četiri popodne. Građani su nas zabrinuto zvali, panika se proširila. No, to je bila samo slučajnost", prisjeća se Brlek.

A kada smo već kod slučajnosti, postoji zanimljiva veza između većih zemljotresa i prirodnih nedaća koje su se dešavale u prošlosti.

Naime, zemljotresi u Crnoj Gori (između Bara i Ulcinja), Makedoniji (Skoplje), Banjoj Luci, cunami iz 2004. godine - svi su se desili u nedjelju. 

"To je vrlo zanimljiva slučajnost koju niko ne može objasniti. Vjerujem da čak kada bismo usporedili statističke podatke, pokazalo bi se da se jači zemljotresi dešavaju nedjeljom", vjeruje seizmolog Brlek. 

Centar za seizmologiju je dobro umrežen i sarađuje s okolnim zemljama: Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom... Tako postoji katalog u kojem se nalaze podaci prikupljeni istraživanjima iz perioda prije 19. vijeka. Tu su i informacije o svim jačim zemljotresima na području regije. 

"Do te 1910. godine nisu postojali instrumenti već hroničari koji su bilježili sva dešavanja. Tako su istraživači obilazili arhive i Venecije, Dubrovnika, Istanbula... i pravili spisak, tzv. katalog hstorijskih zemljotresa, gdje su upisani jačina i područje u kojem se dešava. On je usklađen s katalogom Hrvatske, Srbije, Crne Gore", objašnjava on. 

Postoji još jedan aspekt seizmologije, a to su zahtjevi koje dobivaju od projektanata, jer nije isto graditi na mjestu gdje ih nema ili gdje su zemljotresi česti. 

"Za svaku specifičnu lokaciju dajemo podatke na osnovu čega se projektiraju zgrade. To pak poskupljuje gradnju, jer nije isto prodrmati nešto jednom ili deset puta. Jedan seizmolog je rekao - neće vas ubiti zemljotres, nego plafon.

Bitno je znati koliko će puta tlo oscilirati u sekundi, frekvencija i rezonanca ne smiju biti iste. To se, recimo, desilo u Indiji jer graditelji jedne brane nisu te podatke uzeli u obzir pa su frekvencija tla i brane bile iste čime je duplirana oscilacija i materijal, tj. brana nije izdržala", kaže nam seizmolog Ivan Brlek. 

Bitno je napomenuti da se Centar za seizmologiju nekada nalazio na Grdonju - idealnoj lokaciji bez smetnji koju su odredile austrougarske vlasti. Nažalost, ovo je bila jedna u nizu građevina srušenih tokom proteklog rata, za koju još nema sredstava za obnovu.