Profesor Anto Domazet: Da li se mogao obnoviti predratni Energoinvest?
Film Blum: Gospodari svoje budućnosti, renomirane bh. rediteljice Jasmile Žbanić, od svoje premijere, 8. novembra, privlači posebnu pažnju ovdašnje javnosti.
Blum je, podsjetimo, priča o naučniku, industrijalcu i čelniku Energoinvesta Emeriku Blumu - čovjeku koji je ovo preduzeće od tvornice sa 70 radnika pretvorio u privrednog giganta s više od 50.000 zaposlenih. Energoinvest je zato svojevremeno zaradio poređenje s njemačkim Siemensom ili japanskim Hitachijem.
Renomirani Ekonomski ekspert, profesor Anto Domazet jučer je, 3. decembra, na društvenim mrežama komentirao srž filma, čiji je i protagonista. Njegov komentar objavljujemo u cijelosti:
Tuga i bol: Brojni građani se opraštaju od stradalih iz Brčkog - sestra Kata se trebala udati
"Nakon projekcije dokumentarnog filma BLUM rediteljke Jasmile Žbanić za studentice i studente Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, imao sam priliku, kao jedan od protagonista filma, razgovarati sa njima u kinu Meeting Point.
I kod mladih dominira pitanje da li se mogao obnoviti predratni Energoinvest.
Svaka kompanija djeluje u određenom društveno ekonomskom sistemu koji određuje karakter vlasništva nad resursima razvoja, ulogu tržišta i države u ekonomiji, vodeće motive ekonomskog privređivanja, oblik i sadržaj demokracije i položaj pojedinih društvenih slojeva u ekonomiji.
U takvom društveno ekonomskom ambijentu (FNRJ, RBiH, SFRJ, SR BiH) pojavio se Blum i svojom vizijom Energoinvesta, znanjem, energijom i vodstvom okupio sjajne rukovodioce i stručnjake i hiljade radnika različitih profila koji su postigli izvanredne razvojne rezultate u tehnologiji, tržišnoj ekspanziji, rastu dohodaka, plaća i životnog standarda uposlenih i zajednica u kojima su djelovali.
U Sarajevu održana premijera filma Jasmile Žbanić o Emeriku Blumu: Došli Schmidt, Osim, Bravo...
Čitav taj sistem urušio se, prvo izostankom reformi osamdesetih godina prošlog stoljeća, zatim 1990. raspadom Saveza komunista koji je donosio sve političke odluke o ekonomiji, a kasnije uz agresiju na RBiH, odlivom najkvalitetnijih kadrova i promjenama u društvenom sistemu kojima je ukinut samoupravni socijalizam i uvedeno nacionalno višestranačje. Sve to dovodi do stvaranje nacionalnih i crony ekonomija, ratne destrukcije, promjene vlasništva i sloma institucija SFRJ i R BiH. Dodatno, promjene u geopolitičkom okruženju (nestanak SSSR i tranzicija socijalističkih zemalja, pojava novoindustrijaliziranih zemalja - Kina, Brazil, Meksiko, J. Koreja, liberalizacija svjetske trgovine) slamaju temelje konkurentnosti na kojima je počivao Energoinvest.
Uništen je lanac vrijednosti Energoinvesta nakon završetka rata u BiH, pa jedino nastavljaju da rade neki dijelovi Energoinvesta koji ne predstavljaju ni blijedu kopiju nekadašnje snažne kompanije.
U budućnosti rast i pojava velikih kompanija u BiH će temeljiti na sasvim drugim osnovama - visokoj konkurentnosti, tržišnoj efektivnosti i efikasnosti i uz malu podršku države i njenih institucija. To će biti kombinacija organskog i integriranog rasta, domaćeg i stranog kapitala, diverzificiranja i internacionaliziranja biznisa.
Trebat će dosta ekonomskih i socijalnih reformi da se takav rast transformira u društveni razvoj i rast kvaliteta života u BiH. Maksimizacija profita kao pokretački motiv ekonomije nedovršene tranzicije u BiH stavlja u nepovoljan položaj radnike, ugrožavajući dostojanstvo rada i stvarajući u velikom dijelu ekonomije fenomen radničkog siromaštva. O položaju radnika u odlučivanju da i ne govorimo, u mnogim kompanijama je zabranjeno sindikalno organiziranje, a učešće predstavnika radnika u nadzornim odborima velikih kompanija je nezamislivo, iako ta praksa funkcionira u mnogim zemljama naprednih ekonomija Europe, posebno se ističe primjer Njemačke. Socijalni sadržaj i funkcije države, iako normativno regulirane, ne ostvaruju sebi realnom životu.
Mnogi u zemlji primjećuju da je najveća promjena koja se desila u ekonomiji BiH u položaju radnika ona da je od samoupravljača postao Srbin, Hrvat ili Bošnjak (uz zanemariv udio tzv. ostalih). To im nije donijelo ništa osim smanjenja njihovog udjela u stvorenoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV).
Možda među ovim mladim ljudima vidimo sutrašnje lidere koji će se inspirirati veličanstvenim uspjehom Blumovog Energoinvesta."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
