Poznati historičar odlučno: Da partizani nisu pobijedili, ni Bosna ni Bošnjaci ne bi opstali!

Odnedavno se u programu Al Jazeere Balkans emitira fenomenalni dokumentarni serijal Partizani, autora prof. dr. Hrvoja Klasića, koji je izazvao veliku pažnju javnosti.

Dok su komentari uglavnom pozitivni, jer u vrijeme sve prisutnijeg historijskog revizionizma nepristrasni uvidi jesu i potrebni i korisni, ima i onih koji pitaju koga zanimaju antifašistički borci skoro 80 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata!?

Odgovore na neka od ovih pitanja na svoj zanimljiv način dao je naš poznati historičar, prof. dr. Amir Kliko s Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Sarajevu. On je ukazao na značaj antifašističke borbe do danas, upravo danas dok Europom ponovo marširaju neo-fašistički simpatizeri.

Trending

Nevrijeme stiglo u BiH: Ulice pod vodom, kolaps u saobraćaju

"Na fakultetu su nas učili da historičar nikada ne treba postavljati pitanje 'šta bi bilo da je bilo...'. Često sam to slušao i od drugih ozbiljnih historičara. Prema tom stavu, zadatak historičara je da intepretira samo ono što je stvarno bilo, a ne da zalazi u promišljanja šta bi u sadašnjosti bilo da je neki događaj u prošlosti krenuo drugim tokom. Nikada se s tim nisam slagao niti se sada slažem", navodi Kliko. 

Historičar se, po njemu, mora tim pitanjem "šta bi bilo da je bilo..." baviti odmah dok nauči šta je stvarno bilo. 

"Kao primjer mogu navesti da Bosna i Bošnjaci, a s njima i islam, ne bi opstali da su u Drugom svjetskom ratu pobijedili četnici i ustaše, a ne partizani i komunisti. Pitanje 'šta bi bilo da je bilo...' mora se postavljati kako bi društvo znalo ispravno i pravedno ocijeniti ono što je stvarno bilo. Za navedeni primjer mogu dodati da mi ne cijenimo dovoljno pobjedu antifašista u Drugom svjetskom ratu jer ne razmišljamo šta bi s nama bilo da su izgubili rat", ukazuje Kliko.

07.06.24. 07:43

Historičar Hrvoje Klasić snimio serijal o Titovim borcima: "Partizani su jedini bili antifašisti"

Historičar, po njemu, mora predviđati i šta se iz prošlosti može ponoviti u budućnosti. Zato je historija učiteljica života. 

"Ako je tako ne doživljavamo onda je samo hobi za nas koji volimo znati prošlost. Da bi historičar znao predviđati budućnost mora postavljati i pitanje 'šta bi bilo da je bilo...'", naveo je dr. Kliko, te podsjetio na jednu historijsku zgodu. 

"Blaise Pascal je rekao - da je Kleopatrin nos bio kraći svijet bi danas drugačije izgledao. Za one koji ne znaju, u antičkom svijetu veći nos kod žena bio je poseban i tražen detalj ljepote. Paskal je htio reći da su se Marko Antonije i Gaj Julije Cezar zaljubili u Kleopatru radi njenog povećeg nosa što je ona iskoristila da utječe na značajne historijske događaje čije posljedice su ostale trajne za svijet do njegovog doba. Paskala navodim kao primjer genija koji je postavljao pitanja "šta bi bilo da je bilo..." i tako skrenuo pažnju na njihovu važnost", zaključio je Kliko.