Poslušajte pripovijetku "E Sahitese Darajmate" na romskom jeziku

O romskom književnom stvaralštvu govorio je Alija Krasnići, priznati romski književnik iz Subotice.

"Pišem prozu i poeziju za djecu i odrasle, sakupljač sam narodnog stvaralaštva Roma i autor prvog Romsko-srpskog/srpsko-romskog rečnika nakon 6 ili 7 vekova življenja romskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije. Prvi put nakon toliko godina izdat je rečnik kao što je ovaj moj. U njemu su zastupljeni svi većinski dijalekti koji se govore u romskom jeziku, kako u Republici Srbiji tako i u svim drugim zemljama u kojima žive Romi, što smatram najbogatijem s nekih 70.000 reči.

Nakon toga nastao je Rečnik stranih reči u romskom jeziku, kao i rečnik prvih stranih reči u romskom jeziku i dopuna za prvi rečnik u kojem sam naveo da u romskom jeziku postoji oblik perfekta i futura, što mnogi romalozi negiraju", rekao je Alija Krasnići.

"Da vam odam tajnu, uskoro će biti objavljen prvi Rečnik romsko-srpskih/srpsko-romskih pravnih termina. Do sada niko to nije uradio u svetu i nadam se da će to biti jedan veliki doprinos u standardizaciji romskog jezika", dodao je Krasnići.

"Da kažem da romski jezik nije bauk za one koji smatraju da se mi ne možemo sporazumevati. Nažalost, među Romima se šire takve dezinformacije. Mi se s Romima iz npr. Indije možemo slobodno sporazumeti, ali naravno da ima nekih malih izmena. Iz prapostojbine Indije, Romi su doneli najveću živu knjigu - a to je jezik. I hvala Bogu, nakon hiljadu godina egzodusa iz Indije mi smo uspeli da sačuvamo svoj maternji romski jezik. Smatram da ima i tih asimilacija koje su Romi kroz vekove doživjeli, ali većinom su sačuvali svoj jezik, prenosili ga iz generacije "u generaciju i mogu da kažem da radeći bajke za decu i šaljive priče naišao sam na veliku sličnost sa indijskim bajkama", ispričao je priznati romski književnik.

Ovaj romski književnik ispričao je za Radiosarajevo.ba kako se može pohvaliti i time da je sakupio i objavio Antologiju romske književnosti s područja bivše Jugoslavije u kojoj se našla i bh. pjesnikinja Hedina Sijerčić, te književnik Šemso Avdić.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Krasnići je ispričao da je veliki problem što romski književnici u svijetu ne objavljuju na maternjem jeziku, jer se onda ne svrstavaju u romsku književnost nego u književnost naroda na čijem jeziku objavljuju. I sam Krasnići imao je isti problem, svrstan je u albansku književnost.

Kako je povod današnje svečanosti obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika, romski književnik Alija Krasnići pročitao je za Radiosarajevo.ba odlomak pripovijetke "E Sahitese Darajmate"("Sahidova strahovanja) iz svoje zbirke"Bikhoslje Vurme".

Riječ je o pripovijeci koja govori o stradanju Roma tokom Drugog svjetskog rata. Poslušajte kako zvuči ova pripovijetka na romskom jeziku: