Pogledajte kako je izgledala narodna nošnja u BiH krajem 19. vijeka

Građanska nošnja bila je gotovo ujednačena na čitavoj teritoriji BiH, dok su u seoskim nošnjama razlike bile mnogo veće.

Tako se mogu izdvojiti zasebne oblasti zemlje u kojima se razlikovala narodna nošnja: zapadna Bosna s Hercegovinom, srednja i istočna Bosna te Posavina.

Narodnu nošnju, sve do kraja 19. i početka 20. vijeka, izrađivali su sami seljaci, no neke dijelove su pravile i zanatlije - terzije i abadžije.

Koristili su lan, konoplju, vunu i kožu, dok je pamučno platno na selo došlo tek krajem 19. vijeka. Imućnije stanovništvo je upotrebljavalo još i samt i čohu koje su se uvozile u BiH još od srednjeg vijeka.

Može se reći i da su se nošnje iz ovog perioda, dobrim dijelom koristile i između dva svjetska rata. No, tek nakon Drugog svjetskog rata, dolazi do odlaska stanovništva iz sela u gradove, te se samim tim mijenjao stil oblačenja. 

U nastavku pogledajte kako je izgledala narodna nošnja u BiH krajem 19. i početkom 20. vijeka, prema crtežima Helene Volfart-Kojović, iz knjige Narodne nošnje u BiH (1965).