Olimpijada iz 1984. je kapital za budućnost Sarajeva

Sjećate li se šta je, koliko je i kako su objekti građeni u Sarajevu uoči Zimskih olimpijskih igara 1984. godine?

Danas je na to podsjetio jedan od brojnih arhitekata koji su učestvovali u osmišljavanju prostornih i regulacionih planova za glavni grad Bosne i Hercegovine Zoran Doršner.

Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine je priredila predavanje Doršnera koji je na vrlo zanimljiv način ispričao kako se prijestolnica razvijala od trenutka kada se odlučila da bude domaćin jedne od najznačajnije sportske manifestacije u svijetu.

Bio je jedan od arhitekata koji nisu sjedili u svojim biroima, već su posjećivali mjesta u i oko Sarajeva želeći grad pripremiti za veliki događaj.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina i bivša Jugoslavija su se tada suočavali s velikim izazovima nastojeći da ugoste ovaj događaj.

Politički, ekonomski, ekološki i drugi problemi su tada morali biti prevaziđeni odnosno moralo se odgovoriti na iznimno na visoke standarde Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Doršner je naveo da su dva nekadašnja gradonačelnika Sarajeva Anto Sučić i Emerik Blum bili iznimno hrabri učinivši velike napore za Zimske olimpijske igre.

Ali, bilo je neskrivenih sumnji pojedinaca da jedan relativno mali grad jedne osrednje zemlje može biti organizator ove manifestacije.

Sumnjali su i u Međunarodnom olimpijskom komitetu.

Naime, nakon što je Sarajevo odabrano za organizatora, gradonačelnika Sučića su prilikom njegove posjete Komitetu u Ateni pitali da li on može garantovati da će biti snijega, na šta je on odgovorio:

„Kao gradonačelnik mogu biti za sve odgovoran, ali za to je odgovoran onaj gore, misleći na Boga“, prepričao je Doršner.

Naglasio je da su svi planovi u vezi gradnje, prije svega borilišta i smještajnih kapaciteta morali biti osmišljeni i ostvareni u vrlo kratkom periodu, što se i desilo.

U samo četiri godine su se morali biti realizovani, rekao je.

Istakao je samo neke objekte koji su izgrađeni – modernizovan stadion 'Koševo' sadašnji 'Asim Ferhatović Hase', modernizovana je sportska dvorana 'Skenderija' sadašnja 'Mirza Delibašić', izgrađeni su sportska dvorana 'Zetra', hotel Holiday Inn sadašnji Holiday, Radio-televizija Bosne i Hercegovine, niz borilišta i drugih smještajnih kapaciteta.

Kako je kazao Doršner, osim njega u projektovanju pomenutih i drugih objekata je učestovavalo na desetine drugih arhitekata i stručnjaka iz drugih oblasti.

Njihova olimpijska djela su predstavljena kroz velike makete koje su bile izložene ispred Skenderije 1979.

Naglasio je da je poseban izazov bilo šta učiniti sa ovom infrastrukturom poslije Zimskih olimpijskih igara.

Izdvojio je smještajne kapacitete na Mojmilu kao uspješno prenamijenjene za ugodno stanovanje građana.

Osim sportskih i smještajnih objekata, olimpijada je bila razlog za nastavak ubrzane urbanizacije Sarajeva – uslijedila je modernizacija i izgradnja velikog broja kilometara saobraćajnica, škola, rješavao se problem zagađenosti zraka...

Arhitekta Doršner je istakao i druge važne segmente olimpijade kao to da je koštala 150 miliona američkih dolara, a da je taj novac obezbijeđen samodoprinosima građana – što znači, kako je kazao, da je bla u vlasništvu građana.

Između ostalog, ABC je otkupio prava televizijskog prenosa, dok je Coca-Cola bila veliki sponzor, pa je tom prilikom napravia posebnu bocu i limenku za Zimske olimpijske igre.

Prema njegovim riječima, Međunarodni olimpijski komitet je s visokom ocjenom ocijenio sarajevsku olimpijadu.

Osvrnuo se i na budućnost borilišta koja su izgrađena prije 1984. godine.

Smatra da je potrebno napraviti stručnu analizu da li i kako rekonstruirati neka od borilišta podjsetivši da je bilo predlagano da se glavni grad kandiduje za domaćina zimske olimpijade 2010.

Prije svega je mislio na bob stazu na Trebeviću i skakaonicu na Igmanu.

Stava je da postoje brojni izazovi za takmičenja u zimskim sportovima, kao što su klimatske promjene i velika budžetska izdvajanja.

Pa je tako podsjetio da je Rusija za olimpijadu u Sočiju 2014. godine izdvojila iznos koji je dosegao nekoliko milijardi dolara.

Kao velikim problemom je naveo kako se vlast odnosi na planinska područja dozvoljavajući gradnju koja ugrožava prirodnu sredinu.

Na predavanju je istaknuto da su Zimske olimpijske igre bile iz 1984. godine još uvijek veliki kapital za Sarajevo koji treba znati iskoristiti na adekvatan način.