Štalu pretvorili u "kućnu štedionicu": Od bikova zarađuju 30.000 KM godišnje

Radiosarajevo.ba
Štalu pretvorili u "kućnu štedionicu": Od bikova zarađuju 30.000 KM godišnje
Srebrenica, grad koji je najviše propatio tokom rata u Bosni i Hercegovini, svoje prve povratnike dočekao je početkom proljeća 2000. godine, a njihove priče i 17 godina nakon toga su itekako živopisne i zanimljive.

Naselja Žutica, selo Podgaj, Meraja, Sućeska samo su nekad od mjesta u koje su povratnici stigli nakon strašnih događaja nekoliko godina ranije, prenosi DW.

Svi oni danas žive život koliko-toliko normalan, imanja povratnika podsjećaju na krajolike u Alpima, a malo je i tragova rata.

"Ovdje se vratilo dvadesetak porodica, živi se dosta dobro. Ima male djece i priličan je broj omladine, što danas nije baš čest slučaj u bh. selima. Jedan broj ljudi je zaposlen u Srebrenici, drugi se bave poljoprivredom i biznisom", kaže jedan od povratnika, Muhamed Alić, kojeg svi zovu Alf. 

Dodaje i kako se u selu može živjeti pristojno, te kako je on od svoje ćumurane, u kojoj mora raditi malo više nego u firmi da bi živio dobro, napravio unosno zanimanje.

"Ovo je ćumurana u kojoj se proizvodi najkvaliteniji drveni ugalj ili ćumur kako se ovdje kaže. Zidana je ciglom i zemljom, te se za 24 sata u njoj može „ispeći“ oko 70 vreća od po 12-15 kilograma ćumura. Troškovi nisu veliki jer se koristi uglavnom suho, otpadno drvo iz šume pa se može i dobro zaraditi", ističe Alf koji dodaje da je velika potražnja za ovim proizvodom, koji se izvozi na europsko tržište. 

alf_cumurana_srebrenica_dw.jpg - Štalu pretvorili u

Ipak, ističe kako mu je sve teže naći radnu snagu za taj posao, zbog čega je napravio takozvanu "kućnu štedionicu", odnosno, "boks" sa jaslama, hranilicom i pitkom vodom, u kom se nalazi 14 tovnih bikova.

"Ovo je naša kućna štedionica. Imamo stočne hrane što sami prizvodimo, nešto kupimo i tako sam došao na ideju da uzgajamo tovne bikove. Ovaj način se primjenjuje i u EU goveda nisu vezana, uzimaju hrane koliko im je dovoljno i to je tzv. slobodni tov. U ovo ulažemo sve što imamo viška para od ćumura i trgovine. Kupimo telad, izdvojimo ih i na kraju to bude jedna cjelina, koja nije za zanemariti. Ovo je sigurnije nego čuvati novac u banci. Bikove kad prodamo imamo odmah gotov novac, zadovoljni smo svi u kući jer od toga imamo 25.000 – 30.000 maraka godišnje", zaključuje Alf u priči koju donosi DW.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije