Nikšić: HDZ BiH insistira na uvođenju jednog rasističkog izbornog modela!

Jučerašnja presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Mostarke Irme Baralije (Naša stranka) još jednom je potvrdila koliko su političke prakse u našoj zemlji suštinski daleko od evropskih vrijednosti, u najpozitivnijem smislu tih riječi. Građani Bosne i Hercegovine se i u prvim decenijima 21. stoljeća bore za prava da biraju i budu birani (!?), a diskriminacija je ugrađena u sam sistem naše zemlje.

Razgovarao: Faruk Vele

Umjesto rješenja, uključujući i usvajanje brojnih ranijih presuda Evropskog suda, u BiH se na mala vrata želi zacementirati jedan takav diskriminatorski sistem, te stvoriti etno-nacionalni feudi koji bi zauvijek uništili bosanski duh.

O tome smo razgovarali sa Nerminom Nikšićem, predsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP), koji kaže da se stranka na čijem je čelu snažno suprotstavlja takvim politikama. 

Radiosarajevo.ba: Gospodine Nikšić, u kontekstu najnovije debate o Izbornom zakonu BiH, posebno u svjetlu insistiranja lidera HDZBiH Dragana Čovića, smatrate li da bi se predstavnici građana, odnosno građanskih stranaka i tzv. 'Ostalih', što je, složit ćemo se, sraman naziv za dio građana Bosne i Hercegovine, naših sugrađana, morali biti uključiti u razgovore o Izbornom zakonu i na koji način doći do pravih rješenja?

NIKŠIĆ: Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine se odavno uključila u rješavanje problema vezanih za Izborni zakon u BiH.

Da vas podsjetim, mi smo predlagači Zakona o izbornim jedinicama u Federaciji Bosne i Hercegovine, čijim usvajanjem je i prije održavanja proteklih Općih izbora dosta toga moglo biti riješeno.

Napominjem da spomenuto zakonsko rješenje nije usvojeno zbog opstrukcija dopredsjedavajućeg Doma naroda FBiH iz reda srpskog naroda, Drage Puzigaće, SNSD-ovca kojeg je na tu funkciju izabrala SDA, birajući njega umjesto SDP-ovog 'Zlatnog ljiljana' Slavišu Šućura.

SDP BiH je bio predlagač i novog rješenja Ustava Bosne i Hercegovine, kojim bi, također, bilo regulisano navedeno pitanje. Također, pozivali smo na rješavanje problema implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava kada su se mnogi koji se na njih danas pozivaju pretvarali da za njih i ne znaju.

Za razliku od vladajućih etnokratskih elita i njihovih pobočnika  nudimo konkretna rješenja i trudimo se biti konstruktivni, uvijek vodeći brigu i o interesima građana i o interesima države Bosne i Hercegovine. Presude su konkretne i njih treba provesti, a ne o njima voditi filozofske rasprave. Ako se i neka od strana u vladajućoj koaliciji sjeti ponuditi državotvorno rješenje kojim će biti ispoštovane sve presude Evropskog suda za ljudska prava u smislu uvođenja jednake mogućnosti i prava svih građana i građanki da biraju i budu birani neovisno o njihovom etničkom identitetu, a ne zahvaljujući njemu, mogu računati na našu podršku. 

Radiosarajevo.ba: Šta bi u ovom trenutku bila dobra rješenja kako bi bosanskohercegovački građani, zajedno sa narodima, dobili svoja prava u kontekstu Izbornog zakona?

NIKŠIĆ: Ovdje se opet moram vratiti na presude. Implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava su naša ustavna obaveza i uslov za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Dovoljno je samo pažljivo iščitati presude i jednostavno provesti ono šta se u njima zahtijeva od Bosne i Hercegovine. Tu nema puno prostora za mudrovanje.

U presudi u slučaju Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine sud je jasno naložio Bosni i Hercegovini uspostavljanje političkog sistema koji će omogućiti svim građanima Bosne i Hercegovine da učestvuju na izborima "bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima".

Iste ili slične obaveze su pred Bosnu i Hercegovinu stavljene i u presudama u slučajevima "Pilav", "Šlaku" i "Sejdić-Finci". U pismu Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine 2016. godine Evropski parlament je iznio svoj službeni stav da je sistem glasanja koji uključuje odredbe koje se odnose na etničke ili nacionalne grupe neprihvatljiv i u suprotnosti s osnivačkim principa Evropske unije.

Prema tome, Bosna i Hercegovina mora usvojiti izborni princip jedan čovjek-jedan glas, jer taj princip legitimira i definira evropsko demokratsko društvo kao takvo. Što se tiče zaštite etničkih prava i zaštite svih drugih identitetskih odrednica, to pitanje se u svakoj demokratskoj državi ne rješava izbornim zakonima, nego zakonima o zaštiti od diskriminacije, posebnim zakonima o pravima različitih zajednica i grupa, a za njihovu provedbu i štićenje partikularnih prava zadužen je pravosudni sistem, a na zakonodavni organ. Takva je praksa u svakoj evropskoj demokratskoj državi, na šta ukazuje i Evropski sud za ljudska prava, ali i Evropski parlament.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na nastojanja etno-nacionalnih stranaka da po principu svoje logike nametnu nove promjene Izbornog zakona?

NIKŠIĆ: Mi u Bosni i Hercegovini imamo problem da vladajuće političke elite žele izmjene zakona prema njihovim željama, koje su nerijetko, odnosno uglavnom, retrogradne i u suprotnosti sa evropskom demokratskom stečevinom. Teško da ih možemo više zvati i nacionalnim strankama. To su skupine koje, koristeći etničke identitete kao izliku, pokušavaju ostvariti potpunu političku, ekonomsku, pa ako hoćete i pravosudnu dominaciju i kontrolu nad komadom teritorija koji bi mogli nazvati vlastititim feudom unutar naše zajedničke, jedinstvene države.

U tu svrhu, HDZ BiH, uz svesrdnu podršku SNSD-a, insistira na uvođenju jednog rasističkog izbornog modela u kojem bi ljudi valjda nosili trake na rukama, kako bi ih birački odbori rasporedili prema biračkoj kutiji za "svoj" narod.

Nažalost, posljednji istupi dužnosnika SDA u kojim se poziva na imenovanje "legitimnih predstavnika" konstitutivnih naroda, uz tvrdnje da nije dobro da jedan narod bira zastupnike iz reda drugog naroda, potvrđuje da SDA njeguje istu matricu razmišljanja koja vodi u etničku podjelu države i njeno trajno udaljavanje od procesa pristupanju NATO-u i Evropskoj uniji. Zagovornici takvog koncepta u nama nikada neće dobiti podršku ni sagovornika, a kamoli koalicijskog partnera, odnosno pratilju.