Na službeno priznanje genocida nad Romima čekalo se 70 godina

Datum je odabran u povodu sjećanja na 2. august 1944. kada je u jednoj noći ubijeno 2.897 Roma u koncentracijskom logoru Auschwitz. U znak sjećanja na romske žrtve Porajmos je prvi put obilježen i u Bosni i Hercegovini.

Tokom Drugog svjetskog rata ubijeno je oko pola miliona Roma. Više desetina hiljada ih je stradalo na jugoslovenskom prostoru. Bosna i Hercegovina je jedina europska zemlja u kojoj je spriječen genocid nad Romima, zahvaljujući odlučnoj akciji bošnjačkih uglednika koji su 1941. godine formirali odbor za spas Roma. U maju naredne godine donijeli su Rezoluciju kojom Rome proglašavaju sastavnim dijelom bošnjačkog naroda, čime su romski narod zaštitili od rasističkih zakona.

Voditelj Odsjeka za historiju Sead Selimović kazao je da se o holokaustu i stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu dugo nije istraživalo i pisalo, te da je tek 50 radova napisano između 1960. i 1970. godine.

"Tek 1980. godine su se stvorile pretpostavke da se značajnije istražuje i piše o genocidu nad Romima u Drugom svjetskom ratu", istaknuo je.   

U aprilu 2015. godine Europski parlament usvojio je Rezoluciju o anticiganizmu u Europi i priznanju 2. augusta kao Europskog dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Važan iskorak donošenju ovakve rezolucije i na nivou Evropske unije bila je inicijativa evroparlamentarke Lívije Járóke iz Mađarske, prve Romkinje na toj funkciji.

Selimović smatra da ima mnogo razloga zašto se 70 godina čekalo na službeno priznanje genocida nad Romima, ističući da treba imati na umu činjenicu da su u Evropi postojale predrasude prema određenim narodima.

"Čak veliki broj intelektualaca je Rome smatrao nedostojnim čovjeka što se vidi iz mnogih izvještaja koji su Rome nazivali prljavim i nedoraslim", kazao je.

Također je dodao da Romi nikada nisu imali svoju državu te da tako nisu uspjeli stvoriti mehanizme da zaštite sebe u bilo kojem dijelu Evrope.

Predsjednica Udruženja Roma Euro Rom i studentica Poslovne ekonomije u Travniku Admira Biberović ističe da jedino obrazovanjem Romi mogu biti u domovini, ali i svijetu predvodnici pozitivnih promjena. Na taj način najbolje će znati i zaštiti svoja prava.

"Povećava se broj zaposlenih Roma, iako taj broj nije veliki", istaknula je Biberović.   

Izložba i dokumentarni film o detaljima stradanja Roma

U sklopu obilježavanja postavljena je izložba koja prikazuje detalje iz stradanja Roma, te je
prikazan dokumentarni film autora Fatmira Alispahića koji je rađen u produkciji Televizije
Sarajevo, a oba segmenta otkrila su javnosti malo poznatu, slavnu i časnu stranicu
bosanskohercegovačke povijesti.

U Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo danas je održano prvo bosanskohercegovačko
obilježavanje Porajmosa – dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu.
Na ovaj način Bosna i Hercegovina se pridružila europskoj mreži naroda koji obilježavaju ovaj
datum.

“U Europi je u Drugom svjetskom ratu ubijeno pola miliona Roma, samo u susjednoj
Hrvatskoj 28.000, Srbiji 16.000, a Bosna i Hercegovina jedina je evropska država u kojoj je
sprIječen genocid nad Romima. Mi danas otvaramo jednu važnu stranicu
bosanskohercegovačke historije koja je bila zanemarivana godinama, a to je da su Bošnjački
prvaci tog vremena uspjeli sačuvati Rome od genocida tako što su ih proglasili sastavnim
dijelom Bošnjačkog naroda i na taj način zaštitili od rasističkog zakona nacističke Njemačke”,
istakao je Fatmir Alispahić.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi u kojoj je u jeku genocidnog pogroma nad Romima djelovao odbor za spas Roma i izdat prvi dokument kojim se traži i uspijeva, u dobroj mjeri zaštititi romska populacija.